Akcija portala CdM da omogući svojim čitaocima da postave pitanje predsjedniku Vlade Dušku Markoviću izazvala je ogromno interesovanje. Pristigao je veliki broj pitanja i danas objavljujemo odgovore premijera na najinteresantnija.
Napominjemo da se veliki broj pitanja odnosio na socijalne ili zdravstvene probleme građana, stambenu problematiku, razne infrastrukturne zahvate u lokalnim sredinama i slične teme. Iz kabineta predsjednika Vlade stiglo je obećanje da će na SVAKO pitanje ovoga tipa čitaoci narednih dana dobiti odgovor elektronskom poštom. Takođe, veći broj čitalaca postavio je pitanja sličnog tematskog sadržaja, pa je premijer odgovarao na jedno iz te grupe takvih pitanja.
PITANJE: Šta ocjenjujete kao glavni spoljnopolitički uspjeh Vaše Vlade?
ODGOVOR: Bez sumnje, to je brzi završetak procesa našeg pristupanja NATO-u. Već u prvoj godini našeg mandata realizovan je jedan od dva ključna spoljnopolitička prioriteta i Crna Gora je prvi put u svojoj istoriji postala ravnopravna članica najmoćnije alijanse na svijetu. Suvišno je da i ovdje podsjećam na sve benefite koje je to članstvo donijelo našoj zemlji. Istakao bih takođe i dobar napredak koji smo ostvarili u pregovorima o članstvu u EU, uprkos brojnim objektivnim teškoćama s kojima smo se suočavali. Takođe, i naš doprinos regionalnoj saradnji, gdje smo uvijek igrali konstruktivnu ulogu i zalagali se za dobrosusjedske odnose, kao i tretiranje svih neriješenih pitanja u regionu kroz dijalog.
PITANJE: Da li očekujete da se do kraja tekuće godine zatvore neka poglavlja i šta mislite, na osnovu trenutne dinamike, koje godine će Crna Gora postati članica Evropske unije?
ODGOVOR: Svakako da očekujem da do kraja godine, tokom njemačkog predsjedavanja, krenemo sa fazom zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Mi smo ispunili sve uslove za jedan broj poglavlja, ali kao što znate ne zavisi baš sve uvijek od nas. Raduje me najava Njemačke da će jedan od prioriteta njihovog predsjedavanja biti i proces proširenja, tako da očekujem da će Crna Gora kao lider ovog procesa odlučno krenuti u završnu fazu pregovora o članstvu. Nije realno u ovom trenutku predvidjeti koje godine ćemo postati članica EU. Ja vjerujem da do kraja mandata naše buduće Vlade možemo zatvoriti sva poglavlja, a onda slijedi složen proces verifikacije unutar država članica. U svakom slučaju, Crna Gora će biti prva naredna članica EU.
PITANJE: Da li možemo očekivati da će Crna Gora biti članica EU do 2025. godine ?
ODGOVOR: Kao što sam rekao u odgovoru na prethodno pitanje, realno je da do tada okončamo pregovarački proces. A onda slijedi procedura unutar zemalja EU o verifikaciji članstva.
PITANJE: Na koji način Vlada planira da sprovede reforme koje su neophodne u zatvaranju pregovaračkog poglavlja broj 8 – Konkurencija?
ODGOVOR: Poglavlje 8 predstavlja poglavlje koje smo posljednje otvorili a vjerovatno ćemo i posljednje zatvoriti. Evidentno je da je to poglavlje najzahtjevnije u cijelom pregovaračkom procesu i da samim tim zahtijeva i najozbiljniji pristup. Od dinamike pregovaranja u pomenutom poglavlju u najvećoj mjeri zavisiće i dinamika cjelokupnog procesa. Gotova sva početna mjerila za otvaranje poglavlja odnosila su se na oblast državne pomoći pa tako će i vjerujem najvažnija mjerila za zatvaranje tangirati upravu tu oblast.
PITANJE: Kako će Vlada naći mjeru između očuvanja nacionalnih interesa (očuvanju nacionalnih kompanija Montenegro Airlines, Barska i Kotorska plovidba, HTP Ulcinjska rivijera… ) i usklađivanja sa evropskom regulativom u pomenutoj oblasti? Potrebne su hitne reakcije Vlade u narednom mandatu kako bi se očuvale nacionalne kompanije koje su višestruko važne sa našu ekonomiju a kako bi spriječili da u završnom procesu integracija rješavanje problema tih kompanija bude”problematično” sa aspekta poštovanja Evropske regulative u dijelu pravila o kontroli državne pomoći.
ODGOVOR: Moram primijetiti da ste veoma dobro upućeni u problematiku poglavlja broj 8, koje smo upravo zbog njegove složenosti posljednje zatvorili. Kao i u svim drugim oblastima, i poglavlje Konkurencija mora biti usklađeno sa evropskim regulativama, u ovom slučaju pravilima o kontroli državne pomoći. Isto tako, ne možemo zanemariti da je naš nacionalni interes opstanak jednog broja državnih kompanija i veoma pažljivo ćemo voditi proces zatvaranja poglavlja 8. U svakom slučaju, u pravu ste da će to biti jedan od prvih zadataka buduće Vlade – definisanje naše optimalne pozicije za zatvaranje ovog poglavlja i to će prevashodno biti zadatak našeg pregovaračkog tima.
PITANJE: Da li razmišljate u pravcu da angažujete međunarodne eksperte koji ce nam prenijeti znanje koje je najrazvijenije zemlje dovelo do tog nivoa? Smatram da nama nedostaje tog znanja, što naravno nije sramota, sramota bi bilo da nećemo da učimo. Ovo se odnosi prevashodno na ekonomiju, kako iskoristiti prirodne resurse, kako uskladiti uvoz i izvoz, kako uskladiti prosvjetni sistem sa tržištem rada, kako stimulisati domaću proizvodnju da u sto većem procentu zadovolji potrebe stanovnistva. Ovo su sve elementi kojima se Vlada Crne Gore bavila, međutim, smatram da nam nedostaje znanja koje stanuje u najrazvijenijim zemljama i da treba angažovati renomirane i dokazane svjetske eksperte, pojedince ili grupe, konsultantske kuće itd. Šta mislite o ovoj ideji?
ODGOVOR: Prije svega, saglasio bih se da je znanje, u najširem smislu, ono što nam nedostaje. Dugoročno, ovaj nedostatak rješavamo kroz reformu obrazovnog sistema i njegovo usklađivanje sa zahtjevima tržišta rada. Moramo prevashodno iskoristiti sve naše stručne potencijale, ali to ne znači da su naša vrata zatvorena za ekspertska znanja iz razvijenih zemalja. Vlada je i do sada u pojedinim specifičnim oblastima koristila znanja i iskustva uglednih konsultantskih kuća i eksperata, i to ćemo svakako raditi i ubuduće.
PITANJE: Zašto protiv srpskih nacionalista ne idete malo oštrije. Ipak je to što oni rade udar na državnost Crne Gore?
ODGOVOR: Na svaki pokušaj ugrožavanja crnogorske državnosti Vlada i njene institucije reaguju u skladu sa zakonom. Ipak, kao što znate, nije sankcionisanje takvih nasrtaja isključivo u nadležnosti Vlade. Postoje i tužilačka, i sudska vlast, koje su samostalne. Ja vjerujem da će i građani 30. avgusta masovno kazati šta misle o svima koji udaraju na državnost Crne Gore.
PITANJE: Kad će početi malo više da se gleda prilikom zapošljenja ko je patriota? Ja kao crnogorski patriota sam nezapošljen, jer mnogi koje ova država ne interesuje uzimaju nam posao. Nadam se ubjedljivoj pobjedi, pa ubuduće da se to popravi.
ODGOVOR: Ja sam uvjeren da ćemo i u narednom periodu ubrzano razvijati našu ekonomiju, što će stvarati mogućnost za nova radna mjesta i nove prilike za zapošljavanje. To će svakako biti jedan od prioriteta buduće Vlade. Kriterijumi za dobijanje posla moraju biti stručnost, obrazovanje i iskustvo, a ne bilo koja druga referenca.
PITANJE: Da li je moguće da se poslije 14 godina samostalnosti mi borimo protiv srpskog nacionalizma i ljudi koji mrze svoju državu ? Koji je razlog? I šta će buduća vlast preduzeti da se uguši taj srpski nacionalizam u Crnoj Gori?
ODGOVOR: Ja se ne bih saglasio, kada je u pitanju najveći broj ljudi, da je riječ o onima koji mrze svoju državu. Vjerujem da su mnogi izmanipulisani i zavarani, mnogi i nezadovoljni socijalnim i društvenim statusom, i da ih to opredjeljuje da učestvuju u nečemu što je u suštini upereno protiv interesa države Crne Gore. Taj naš problem nije nastao ni juče, ni prije nekoliko godina. Traje duže makar od jednog vijeka. i uvijek je podstaknut sa adresa van Crne Gore.
Uvjeren sam da je najjača odbrana naše države od takvih ataka u njenom daljem demokratskom i ekonomskom napretku. Kvalitet života modernog svijeta je ono čemu težimo i u Crnoj Gori i kako budemo dostizali evropske standarde siguran sam da će ostajati sve manje prostora za nacionalne i vjerske manipulacije. Istovremeno, kroz naš kulturni i obrazovni sistem mora se potencirati istinita slika o našoj istoriji, državotvornoj tradiciji i identitetu. Ne da bi bilo koga drugog degradirali, već da bi mi bili ono što zaista i jesmo!
PITANJE: Obzirom da se zalažete da svaki građanin ostvari Ustavom zagarantovano pravo na slobodu vjeroispovijesti, da li možete iznijeti Vaš stav, da li ja kao vjernik Crnogorske pravoslavne crkve imam isti tretman od države Crne Gore kao i vjernici Srpske pravoslavne crkve?
ODGOVOR: Upravo da bi svi pravoslavni vjernici imali isti tretman, mi ukazujemo na ovaj društveni problem i sugerišemo da se nađe rješenje. Bićemo istrajni i uporni.
PITANJE: Imajući u vidu žestoke i neprestane napade na Crnu Goru od strane dobro poznatih aktera, pogotovo u posljednjih osam mjeseci, šta u sljedećem mandatu planirate da učinite u osnaživanju crnogorskog identiteta? Naime, crnogorski jezik u svojoj jotovanoj formi je iz službene upotrebe praktično izbačen, istorija i postojanje nacije agresivno falsifikovani i osporavani. U posljednjih par decenija, udio Crnogoraca se drastično smanjio. i dok je naravno to u velikom broju slučajeva individualna i lična odluka, ne može se zanemariti ni brojnost onih koji su potpali pod tu agresivnu propagandu osporavanja crnogorske nacije usljed nepoznavanja istorijskih činjenica koji svjedoče o postojanju naše nacije, a koje država slabo ili uopšte ne obznanjuje. Nadam se da ćete se složiti u ocjeni da je vrijeme da se agresivni nasrtaji na Crnu Goru koji korijene vuku još od programa “Načertanije” od prije gotovo dva vijeka, a svoju modernu formu doživljavaju u takozvanim “litijama” zaustave. Dakle, smatrate li da moramo učiniti nešto kako svaki sljedeći izbori poput ovih do sada ne bi postali referendum o nezavisnosti?
ODGOVOR: Dijelom sam odgovorio na neke teze iz Vašeg pitanja, ali i kroz ovu komunikaciju posredstvom CdM-a sa građanima registrujem koliko je to važna tema i koliko zaokuplja pažnju javnosti. Neupitno je da negiranje crnogorskog identiteta vodi i negiranju potrebe za samostalnom crnogorskom državom. Tako da svi ataci na državu Crnu Goru imaju svoju osnovu u negiranju crnogorske nacije, jezika, kulture i crkve. Ako sve to ne postoji, ako smo svi mi Srbi, govorimo srpskim jezikom i imamo srpsku crkvu, čemu onda država Crna Gora? Dakle, pitanje očuvanja i osnaživanja našeg identiteta je ujedno i pitanje opstanka crnogorske države. Uvjeren sam da je većinska Crna Gora svjesna ovih opasnosti i da će 30. avgusta odlučno kazati DA svojoj domovini.
PITANJE: Želio bih da Vam postavim pitanje u vezi budućnosti pravoslavlja u Crnoj Gori. Naime, inspirisan sam da Vam postavim ovo pitanje na osnovu izjave koju je naš predsjednik države, gospodin Milo Đukanović, nedavno dao na televiziji rekavši, parafraziram, da će se dokle god je na vlasti, boriti za obnovu Autokefalne crnogorske crkve. Međutim ideja o crnogorskoj crkvi povlači pitanja, koja bi to crkva bila? Da li bi vlada Crne Gore radila na kanonskom priznanju Crnogorske pravoslavne crkve (na čijem je čelu Mihailo Miraš Dedeić) ili bi nastojala da Mitropolija crnogorsko- primorska, eparhija Srpske pravoslavne crkve, dobije status autokefalne ili makar autonomne crkve?
ODGOVOR: Vlada nema namjeru da se bavi kanonskim ustrojstvom pravoslavne crkve. Ono što je naša namjera jeste da pomognemo u prevazilaženju očigledne podvojenosti u pravoslavnom biću Crne Gore. Da li će se to ostvariti pod okriljem jedne, Pravoslavne crkve, ili na neki drugi način – ne želimo da presuđujemo! Želimo samo da budemo konstruktivan partner u rješavanju jednog očiglednog problema koji opterećuje društveni život u našoj zemlji. Na žalost, u predstavnicima Srpske pravoslavne crkve nijesmo naišli na kontruktivnog partnera u ovoj namjeri. Naprotiv. Ali, problem ne može vječito trajati, niti je moguće zatvarati oči pred očiglednim činjenicama. Sigurno je da će nova Vlada i dalje biti strpljiva i tražiti mogućnost za kompromis, upravo u interesu i crkve i države.
PITANJE: Osnova ovog Zakona o slobodi vjeroispovijesti je prije svega vraćanje crnogorskih kulturnih /crkvenih/ objekata, koji su nakon 1918. godine a posebno 1990-ih na nezakonit način prešli u vlasništvo SPC u Crnoj Gori i sada su to “svetinje”. U vezi sa tim interesuje me da li je od usvajanja Zakona do danas izvršena kontrola prepisa te imovine na SPC i ako jeste mislim da crnogorska javnost treba da zna koji je rezultat te kontrole.
ODGOVOR: Uprava za imovinu je dobila zaduženje da precizno definiše vlasnički status svih vjerskih objekata. U pitanju je obiman posao, koji je u toku, ali sasvim sigurno će javnost biti upoznata sa rezultatima.
PITANJE: Nedavna ponuda ekspertskog tima Vlade me je i kao Crnogorca i kao građanina zaprepastila i razočarala, nedvosmisleno ste im ponudili da oni budu isključivi korisnici naših viševjekovnih hramova. S obzirom da je i sama procedura utvrđivanja vlasništva dugotrajna i trajaće više godina interesuje me da li je ovaj Zakon o slobodi vjeroispovijesti i ravnopravnosti vjerskih zajednica zaista zamišljen tako i da li će biti sproveden s tom namjerom ili će nama Crnogorcima i našoj CPC i dalje biti zabranjeno korišćenje naših hramova.
ODGOVOR: Kao što ste podsjetili, predstavnici SPC su odbili predlog Vlade za prevazilaženje nastalog problema. Tako da taj predlog više nije na stolu. Ono što sada imamo kao realnost je tekst Zakona koji je usvojen u Parlamentu. A njegov sadržaj nije usmjeren na to da bilo kom vjerniku brani korišćenje vjerskih hramova. Pred nama je procedura utvrđivanja vlasništva nad pojedinim vjerskim objektima, onako kako to predviđa Zakon koji je na snazi.
PITANJE: Postoji li kakva šansa,da se u Crnoj Gori mi koji smo pravoslavci, iako nas ima 70 posto zaposlimo u nekoj državnoj instituciji? Da li moramo glasati DPS da bi radili normalne poslove?
ODGOVOR: U državnim institucijama radi veliki broj pravoslavaca, baš kao i pripadnika svih drugih vjera. To nikada nije bio, niti će biti kriterijum za zapošljavanje. Da bi radili, kako kažete, normalan posao, možete ali i ne morate biti član DPS. Stručnost, obrazovanje i iskustvo – to su kriterijumi za koje se zalagala ova Vlada. A tako će biti i u narednom mandatu.
PITANJE: Dok će antidržavne partije nastupiti u dvije koalicije, sve državotvorne partije su se odlučile da nastupe samostalno … Zašto?
ODGOVOR: Ja mogu da govorim šta je motivisalo Demokratsku partiju socijalista za ovakav nastup, u koaliciji sa Liberalnom partijom. To je naše čvrsto uvjerenje da smo ispunili obećanja koja smo dali građanima uoči prethodnih izbora 2016. kao i u samom programu Vlade koja je nakon izbora formirana. To je naše uvjerenje da je DPS ona politička snaga koju građani prepoznaju kao garanta društvene stabilnosti i očuvanja evroatlantskog puta Crne Gore. Želimo da i na predstojećim izborima dobijemo jasan i ubjedljiv mandat od građana za nove četiri godine, u kojima je primarni zadatak podizanje životnog standarda svakog građanina i svake porodice. Na tom putu, DPS će sarađivati sa partijama koje dijele iste vrijednosti i koje mogu pomoći da se ti ciljevi što brže i kvalitetnije ostvare.
PITANJE: Mislim da je ovo prvi put da nam se pruža prilika da postavimo pitanje nekom državnom funkcioneru a da možemo dobiti odgovor. Smatram ove izbore najvažnijim do sad jer je ovoga puta kao nikad do sad ugrožena naša domovina Crna Gora. Nikad nije postojala ovoliko agresivna anti kampanja protiv Crne Gore kako iz Srbije tako i od ovih “naših”.Ali mislim da ništa manju štetu nama koji podržavamo ovu evropsku multinacionalnu Crnu Goru ne prave uspavane institucije sistema sa nesposobnim, nepouzdanim i neprofesionalnim kadrovima. Interesuje me imate li namjeru mijenjati ovakve institucije i ovakve kadrove? Takođe me interesuje da li se možemo osloniti na Vas kad je u pitanju istrajnost u sprovođenju zakona o Crkvi i u odbrani obilježja posvećenih antifašizmu i poštovanju nacionalnih simbola?
ODGOVOR: Iako ovo nije prvi atak na Crnu Goru, saglasan sam da je agresija ovoga puta veoma snažna jer je u političku akciju direktno uključena Srpska pravoslavna crkva. Do te mjere da su odredili nosioca i sastavili redosljed na listi Demokratskog fronta. Od kad postoje crkva i država ovakvog primjera nije bilo! Nema nikakve dileme da će to biti još jedan neuspjeli eksperiment anticrnogorskih snaga. Moram ipak reći da mi je iskreno žao što je crkva dozvolila sebi takvu kompromitaciju.
Što se tiče institucija i kadrova, mislim da ne treba generalizovati. Neki su odradili dobar posao, ali ću se saglasiti da je bilo i promašaja. Ispravićemo greške i konačno, mogu vam garantovati da će se zakoni u Crnoj Gori sprovoditi i poštovati i da nikada neće biti kompromisa sa snagama koje skrnave antifašizam kao jednu od najsvjetlijih tekovina moderne Crne Gore.
PITANJE: Postoji li mogućnost da poslije izbora prihvatite ulogu mandatara, a samim tim formirate novu Vladu koja će uspješno završiti započete infrastrukturne projekte i uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju?
ODGOVOR: Iskreno, tema ko će biti mandatar nove Vlade još nije bila na dnevnom redu u DPS. Kada budemo imali konačan ishod izbora, pozabavićemo se i tim pitanjem. Ono što je nesumnjivo jeste da će novu Vladu voditi Demokratska partija socijalista.
PITANJE: Da li ste kao Vlada i partija spremni za scenario u kojem prosrpska opozicija odluči da, na osnovi izlaznih anketa, proglasi pobjedu prije formalnog zatvaranja biračkih mjesta i proglašenja rezultata u nedjelju 30. avgusta i pozove pristalice da slave na ulicama? Sve bi naravno bilo praćeno direktnim prenosom u medijima koji ih podržavaju. Znamo da je takvo postupanje nelogično, ali smo naučili da logika sa njima odavno nema nikakve veze. U navedenom scenariju, kada bi stigli preliminirani rezultati koji bi pokazali da je Vaša partija pobijedila i da ima većinu sa drugim procrnogorskim partijama bili biste optuženi za direktnu krađu na izborima. Ali, njihove pristalice bi već bile na ulicama i vjerovatno bi dobile instrukcije da počnu sa napadima.
ODGOVOR: Praktično više nije ni tajna da je tzv. prosrpska opozicija pripremila scenario koji Vi opisujete i njihovi lideri već govore o “odbrani izborne pobjede”, a jasno je čime i kako oni mogu da “brane” izmišljenu pobjedu. Prije četiri godine to je bila tajna akcija pokušaja terorizma u izbornoj noći, koju su takođe najavljivali pozivima svojim pristalicama da “budu spremni”. Nadam se da ljudi neće nasjesti na njihove sulude akcije i ulaziti u nešto što je direktan sukob sa zakonima ove države. A državne institucije su apsolutno spremne da zaštite javni red i mir, u to neka niko ne sumnja. Konačno, pobjednika na izborima može da proglasi samo Državna izborna komisija. Svako drugačije proglašenje pobjede je puki avanturizam.
PITANJE: Kako komentarišete ovu simbiozu političara iz DF-a i SPC u izbornoj kampanji?
ODGOVOR: U modernoj Evropi, već duboko u 21. vijeku, politički lideri svoje izborne kampanje ne vode po crkvama i manastirima, niti sveštena lica agituju za pojedine političke partije! Kod nas evo i to je moguće, pa građanima nije jasno da li se nosilac liste Demokratskog fronta kandiduje za mitropolita, ili se mitropolit kandiduje za predsjednika Vlade!
PITANJE: Primijetio sam da pristalice prosrpskih partija često nose srpske zastave na svojim okupljanjima, a da objašnjavaju da je to “stara crnogorska zastava”. O čemu se radi?
ODGOVOR: Radi se isključivo o nepoštovanju sopstvene države i njenih simbola! Ne možete pretendovati da budete vlast u Crnoj Gori pod srpskom zastavom.
PITANJE: Poštovani premijeru, hoće li biti smanjenja plata i penzija nakon izbora?
ODGOVOR: Plate u javnom sektoru, penzije i socijalna davanja neće biti umanjivane nakon izbora. To sam obećao građanima i tako će biti.
PITANJE: Interesuje me Vaša prognoza za predstojeće parlamentarne izbore. Znaci Vaše mišljenje i prognoza u ciframa?
ODGOVOR: Nemoguće je predvidjeti u ciframa rezultat izbora. Ipak, ono što sa sigurnošću mogu da predvidim je ubjedljiva pobjeda Demokratske partije socijalista. Ubjedljivija nego ikad.
PITANJE: Da li biste funkciju premijera prije “dali” osobi koja je laik što se tiče politike ali znate da nema boljeg čovjeka od nje/njega (tačnije osoba od punog povjerenja, bez mrlje na obrazu, veoma cijenjen/a), ili biste to prepustili osobi koja je ekspert za politiku, zna kako zemlju pogurati naprijed, kako se vodi država ali je veoma loša osoba iliti veoma loš čovjek kako to nas narod kaže? Koga bi od to dvoje izabrali da vodi nasu državu na primjer?
ODGOVOR: Za svaku visoku državnu funkciju idealan spoj bio bi ekspert za politiku, koji zna kako zemlju pogurati naprijed i kako se vodi država. A uz to osoba od punog povjerenja, bez mrlje na obrazu, veoma cijenjena.
PITANJE: Poštovani premijeru, kako trpite uvrede koje vam određene opozicione partije priređuju, a svi znamo koliko ste uradili za građane ove države u vrijeme pandemije koronavirusa?
ODGOVOR: Kada ste dugo u politici, a posebno u crnogorskim uslovima, i posebno na državnim funkcijama, onda prosto morate da oguglate na uvrede. Iskreno bih želio da kulturu političkog dijaloga dignemo na jedan viši nivo, da se nadmećemo za povjerenje birača argumentima a ne uvredama. Na žalost, i u aktuelnoj kampanji vidimo da je isuviše ličnih ataka, izmišljotina i lažnih optužbi. A posebno kad je riječ o našoj borbi protiv korona virusa, gdje su se na udari našli čak i ljekari koji su podnijeli najveći teret. Nadam se da svojim javnim istupima dajem drugačiji primjer i da to građani prepoznaju.
PITANJE: Da li na sjeveru, kao i na jugu, uskoro možemo očekivati hotele visoke kategorije sa četiri i pet zvjezdica?
ODGOVOR: Samo u Kolašinu i na Žabljaku u toku su radovi na desetak novih hotela visoke kategorije. Upravo prethodnih dana lično sam obišao sve te destinacije i uvjerio se da radovi dobro napreduju. Time se realizuje naš strateški plan, po kome je država morala prethodno da uradi neophodnu infrastrukturu, kako bi investitori bili motivisani da ulažu novac u nove hotelske sadržaje. Očekujem da u narednih par godina novi kapaciteti budu u funkciji, a to znači i značajan broj novih, bolje plaćenih radnih mjesta. Očekujem i snažan investicioni ciklus u turističke sadržaje u bjelopoljskoj i mojkovačkoj opštini, vrijedni su i potencijali Plava i Rožaja, tako da će naše obećanje o ravnomjernom regionalnom razvoju biti do kraja ostvareno tokom narednog mandata Vlade.
PITANJE: Gospodine Markoviću, najviše se za Vašeg mandata uložilo u Sjever i za to Vam naklon do zemlje. Moje pitanje je sljedeće: Kada će državljanima Crne Gore biti priznate vozačke dozvole u Njemačkoj?
ODGOVOR: Sa nekoliko evropskih zemalja naša diplomatija pregovara o Sporazumima za priznavanje vozačkih dozvola. Među njima je i Njemačka. Ali, to ne zavisi samo od naše strane. Nadam se da će ovaj problem biti riješen u što je moguće kraćem roku.
Cdm
