Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da put do trajnog mira na Kavkazu vodi kroz povlačenje Jermenije sa okupirane teritorije Azerbejdžana, istakavši da će Ankara i dalje svim resursima i srcem podržavati bratski Azerbejdžan koji se našao na meti novih jermenskih napada, prenosi Anadolija.
On je, u obraćanju poslanicima Velike narodne skupštine, povodom početka nove radne godine turskog parlamenta, rekao da vlasti Jermenije neće spasiti ni to što stalno iznose neistine i kleveću Tursku.
Erdogan je takođe kazao da Turska ima takav geopolitički položaj da se nalazi u centru regiona koji je iskusio najveće krize. Dodao je da su rane iz prošlosti na Balkanu i dalje svježe i da je tom regionu neophodno uspostavljanje trajnog mira i stabilnosti. Naveo je i primjer aneksije Krima kao potencijalnog izvora krize u crnomorsko regionu, kao i jermensku okupaciju Nagorno-Karabaha kao glavni uzrok krize na Kavkazu.
“Konkretan primjer su napadi koje je u nedjelju Jermenija, kao okupator Nagorno-Karabaha, počela na Azerbejdžan. Želim ovdje da ponovim da smo uz azerbejdžansku braću u njihovoj borbi za spas naroda i okupirane teritorije“, poručio je Erdogan.
“One koji podržavaju hajdučku državu (Jermeniju) upozoravam da će odgovarati pred zajedničkom savješću čovječanstva“, poručio je Erdogan.
Kritike na račun EU
Ukazujući i na aktuelnu situaciju na istočnom Mediteranu, turski predsjednik je kazao da je primarni turski cilj da se sporovi oko podjele političkog i ekonomskog potencijala na Mediteranu rješavaju na miran i pravedan način.
Kritikujući Evropsku uniju, Erdogan je rekao da je to postala neefikasna struktura bez horizonta koja je talac razmaženih Grka i kiparskih Grka.
“Ne postoji nijedan problem u našem regionu koji je riešen zahvaljujući inicijativi i ulozi Evropske unije. Naprotiv, svaka kriza u koju se EU umiješala dodatno je produbljena“, kazao je Erdogan.
Komentarišući pitanje Palestine, Erdogan je kazao da Turska kao čast države i naroda prihvata zadatak da prava potlačenog palestinskog naroda iznosi i brani na svim platformama.
“U tom gradu, kojeg smo morali napustiti u suzama tokom Prvog svjetskog rata, još uvijek je moguće naići na tragove osmanskog otpora. Jerusalim je naš grad, on je jedan od nas“, kazao je Erdogan.
Turska ekonomija otporna na krize
Erdogan je kazao i to da je turska ekonomija postajala sve otpornija i jača što su se više nizali izazovi i napadi, kao i da je kao država postala poprilično otporna na krize.
Ističući da je Turska u proteklim godinama napravila veliki progres i iskorake, Erdogan je kazao da je u tom procesu Ankara morala da osujeti i prevaziće mnoštvo prepreka i napada koji su dolazili od onih kojima progres Turske nije u interesu.
“Svjetski politički i ekonomski poredak kojeg su pobjednici uspostavili nakon Drugog svjetskog rata škripi na svim poljima. Dešavanja tokom pandemije su jasno pokazala urušavanje tog sistema. Zatajile su sve međunarodne institucije, počevši od Ujedinjenih nacija. Nastavlja se erozija međunarodnih institucija koje više nisu efikasne u suočavanju s novim izazovima, krizama i potrebama ljudi na globalnom planu. Takozvane razvijene zemlje u stvarnoj krizi nisu bile u stanju da zaštite živote ni svojih građana“, kazao je Erdogan.
On je naglasio da je posve jasno da je potrebna revizija i reforma međunarodnog sistema, a što se posebno odnosi na reformu Savjeta bezbjednosti UN i prava veta koje je rezervisano za pet stalnih članica.
Naglasivši da je u celom svijetu neophodno uspostaviti sigurnost, Erdogan je kazao da je potrebna pravedna podjela resursa, dovoljnih za sve ljude.
Na pitanje novinara o mogućem ponovnom uvođenju smrtne kazne u Turskoj, kazao je da tu odluku treba da donese parlament.
“Vjerovatno već znate moj stav o tome. Ukoliko parlament usvoji pozitivnu odluku o tome, ja bih je kao predsjednik ratifikovao“, kazao je Erdogan.
N1
