Manjinske partije, odnosno koalicije ne žele u Vladu Zdravka Krivokapića. Za sada su to jasno saopštile Bošnjačka stranka nakon razgovora sa Krivokapićem i albanka koalicija “Jednoglasno”, čiji predstavnici nijesu ni željeli da idu na razgovore sa mandatarom. Konačan stav još nije saopštila Albanska lista, ali kažu da će to učiniti u naredna dva dana.

Ukoliko ni Albanska lista ne bude dio vlasti, nova većina će imati problem da dokaže da je vlast svih građana jer u njoj ne participiraju manjine. Pitanje je i kakva se slika šalje međunarodnoj zajednici i šta će ona reći o vladi koje neće biti ekspertska, već politička, a u njoj nema manjinskih naroda.

“Albanska lista poručuje da će u naredna dva, tri dana donijeti konačnu odluku da li će biti dio vlasti. Manjine treba da budu dio vlasti ako mogu biti faktor. Svakako da poštujemo stav BS-a i njihovo iskreno objašnjenje njihovog stava. Mi se nećemo služiti lažnim patriotizmom u objašnjavsnju našeg stava”, kazao je lider Albanske liste Nik Đeljošaj.

On je podsjetio da su javno objavili šta su tražili od mandatara i šta očekuju da bude dio pragrama nove vlade.

“Mi zastupamo naš narod i oni očekuju da se zalažemo za njihov bolji život, bez obzira da li ćemo biti vlast ili zvanično opozicija”, istakao je Đeljošaj izjavi za CdM.

Kakvu poruku šalje odluka manjinskih partija da ne uđu u vladu, CdM je pitao portparola Liberalne partije Ammara Borančića.

On ističe da odlukom da ne uđu u vladu koja je, kako naglašava, dominantno desničarska, nacionalistička i antimodernistička, partije manjinskih naroda potvrdile su još jednom da istinski baštine ideju građanske i moderne Crne Gore i da ne kalkulišu sa tom idejom radi sitnih političkih interesa.

“To nije nikakvo iznenađenje kako se to pokušava nametnuti u dijelu javnosti. Dok je vladajuća većina bila na takvom putu, manjinske partije su, baš kao i mi liberali, bili dio te većine zajedno sa partnerima, danas kada je formirana neka druga većina sa drugim principima i ideologijom, normalno je da ni oni, ni mi ne vidimo sebe kao dio nje”, jasan je on.

Dodaje da partije koje čine novu većinu svoju politiku godinama temelje na retorici čija su meta nerijetko nacionalne i vjerske manjine u Crnoj Gori, baštineći vrijednosti i ličnosti politike koja je mnogo koštala te narode, pa je zato mnogo besmislenije to što ih oni danas očekuju u svoj zagrljaj nego što ovi to odbijaju.

“Možda ih sve to dobro zamisli. Nije svrha politike učešće u vlasti po svaku cijenu, a mislim da će upravo to mnogo koštati neke građanske partije koje su pristale da budu dio, za njih neprirodnog saveza. I to je jedna od dobrih lekcija koju možemo naučiti u ovim previranjima nakon izbora. Valjda je u tome i sva suština izbora i demokratije. Uvjeren sam da će ovakve odluke, dugoročno, imati veoma blagotvorne efkte za građansko društvo i da slute da se politika u Crnoj Gori konačno dijeli po liniji desnice i ljevice odnosno modernih i konzervativnih snaga”, kazao je za CdM Borančić.

Bošnjačka stranka je u nedjelju odlučila da neće biti dio nove vlasti.
Obrazložili su to ovako.

“Zbog različitog pristupa i određenih ideoloških razlika sa nekim članicama nove vlasti, oko važnih društvenih pitanja u Crnoj Gori, te odnosa prema manjinskim narodima, kako u nedavnoj prošlosti, tako i sadašnjih političkih programa, Glavni odbor Bošnjačke stranke je odlučio da ova partija u ovom političkom trenutku, ne treba biti članica buduće Vlade”, poručili su oni.

Albanska koalicija “Jednoglasno” nije ni razgovarala sa Krivokapićem.

Kako su kazali, ne mogu biti dio Vlade koju dominatno čine stranke i politike koje ne žele ravnopravnost Albanaca u Crnoj Gori i sa kojima se programski i strateški razlikuju.

Iz te koalicije su, u odgovoru mandataru Zdravku Krivokapiću, naveli da stranke koje dominatno čine novu Vladu nijesu glasale da Tuzi postanu opština, kao ni za Zakon o upotrebi nacionalnih simbola.

“Te stranke državu Kosovo nazivaju lažnom, a često i terorističkom i ne žele građansku, već (veliko)srpsku Crnu Goru”, kaže se u odgovoru.

Čelnici tih partija, kako su kazali, i na početku 21. vijeka, “sanjaju o zauzimanju Skadra, Dubrovnika, Peći i Prizrena i govore o otkopavanju oružja”.

“Oni članstvo u NATO smtraju starteškom greškom, baš kao i nezavisnost Crne Gore. Podržavaju pokušaje prisvajanja naših zajedničkih svetinja, kojim Srpska pravoslavna crkva udara u temelje multietičke i multikonfesionalne realnosti u zemlji”, navodi se u odgovoru.

Cdm

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here