Ukoliko je Dritan Abazović saznao da mu neko nudi novac da bi učinio nešto nezakonito onda je to morao prijaviti nadležnim organima. Abazović je sinoć u emisiji Načisto saopštio da mu je nuđen 21 milion eura, ali da bi bilo krajnje neozbiljno da kaže ko je šta nudio. Iz Demokratske narodne partije danas su poručili Abazoviću da će od njega tražiti u Skupštini da jasno i glasno saopšti ko mu je nudio novac. Advokat Nikola Martinović u izjavi za CdM pojašnjava da Abazović time što nije prijavio da mu je nuđen mito rizikuje krivičnu odgovornost, a da konačnu riječ daje nadležno tužilaštvo.

“Ako je Dritan Abazović saznao da mu neko nudi novac za vršenje radnje koju po prirodi svoje pozicije ne smije uraditi, onda je to morao prijaviti. On rizikuje krivičnu odgovornost, o čemu konačnu riječ daje tužilac”, kazao je CdM-u advokat Nikola Martinović.

Martinović pojašnjava da je po Krivičnom zakoniku utvrđeno da je lice koje je nudilo novac izvršilo ovo krivično djelo davanje mita.

“Djelo je svršeno samim nuđenjem mita, a ne mora biti i dato. Što znači da je krivično djelo i nuđenje mita i ako nije dato”, rekao je on.

Postavlja se pitanje, kaže Martinović, kakav primjer daje Abazović građanima, kada on kao budući potpredsjednik Vlade i sada poslanik ne prijavljuje da mu je nuđen mito, a godinama unazad optužuje DPS za korupciju.

Tužilašto bu u ovom slučaju trebalo da postupi službenoj dužnosti.

Kako trenutno Abazović ima imunitet odobrenje za krivično gonjenje po članu 247 Zakonika o krivičnom postupku potrebno je pribaviti od Skupštine, jer zakon kaže: “Kad je zakonom određeno da je za gonjenje pojedinih lica i krivičnih djela potrebno prethodno odobrenje nadležnog državnog organa, državni tužilac ne može donijeti naredbu o sprovođenju istrage niti podići neposrednu optužnicu, odnosno optužni predlog, ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato”.

Po načelu Načelo legaliteta krivičnog gonjenja koje je propisano u članu 19 Zakonika o krivičnom postupku Državni tužilac je dužan da preduzme krivično gonjenje kad postoje osnovi sumnje da je određeno lice učinilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

Šta piše u Krivičnom zakoniku Crne Gore

Neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca

Član 386

(1) Ko zna da je neko lice učinilo krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna dugotrajnog zatvora ili zna samo da je takvo djelo učinjeno pa to ne prijavi prije nego što su djelo, odnosno učinilac otkriveni, kazniće se zatvorom do dvije godine.

(2) Kaznom iz stava 1 ovog člana kazniće se i službeno ili odgovorno lice koje svjesno propusti da prijavi krivično djelo za koje je saznalo u vršenju svoje dužnosti, ako se za to djelo po zakonu može izreći pet godina zatvora ili teža kazna.

(3) Za neprijavljivanje krivičnog djela ili učinioca iz st. 1 i 2 ovog člana neće se kazniti lice kojem je učinilac bračni drug ili sa kojim živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bračni drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, kao i branilac, ljekar ili vjerski ispovjednik učinioca.

Davanje mita

Član 424

(1) Ko službenom licu neposredno ili posredno da, ponudi ili obeća mito za njega ili drugog da službeno lice izvrši službenu ili drugu radnju koju ne bi smjelo izvršiti ili da ne izvrši službenu ili drugu radnju koju bi moralo izvršiti ili ko posreduje u ovakvom davanju mita službenom licu, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

Cdm

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here