Predstojeća sezona praznika predstavlja veliki epidemiološki izazov. Moram podsjetiti da nas nepoštovanje mjera i organizacija okupljanja i proslava može skupo koštati, rekao je u intervjuu za Pobjedu direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić.

Galić je nedavno izabran na čelo ove ustanove, a u razgovoru za Pobjedu istakao je da je godina na izmaku bila teška i stresna za sve nas, za cijeli svijet. Razumljive su, kaže on, želje građana da tokom praznika zaborave na ono što nas je zadesilo.

Kako biste okarakterisali trenutnu epidemiološku situaciju u zemlji? Broj oboljelih čini se da je manji nego prethodnog mjeseca, ali ne pada. Što to znači?

GALIĆ: Epidemiološka situacija u našoj državi je teška i složena. Već izvjesno vrijeme epidemiološka kriva ima jedan stabilan karakter, ali je broj novoinficirani na dnevnom nivou izuzetno velik. To je najveći problem i direktna posljedica nepoštovanja mjera. Moram naglasiti da je u određenim gradovima prisutno izvjesno diskretno poboljšanje, ali je o njemu isuviše rano govoriti u kontekstu značajnog trenda koji najavljuje promjenu koju svi željno iščekujemo.

Naravno, jasno je da postoje i neke opštine gdje je situacija stablina. Međutim, baš tu nema mjesta opuštanju, jer u takvim sredinama vrlo mali broj otkrivenih slučajeva ,,preko noći“ može pogoršati epidemiološku situaciju.

Za sada, ohrabruje nas činjenica da nijesu prisutna nova žarišta epidemije. Dakle, ne bilježimo nagli skok broja novoinficiranih i održati tu praksu tokom perioda praznovanja biće poseban izazov.

Da li je zdravstveni sistem stabilan? Da li Crna Gora ima dovoljno medicinskih i ljudskih resursa da se bori sa epidemijom?

GALIĆ: Naš zdravstveni sistem, već skoro godinu dana, odolijeva i bori se za zdravlje građana. Ja nijednog trenutka ne sumnjam u profesionalnost, posvećenost, predanost i naglasiću stručnost crnogorskih zdravstvenih radnika.

Međutim, moram podsjetiti na jednu izuzetno važnu činjenicu. Nijedan zdravstveni sistem na svijetu ne možete do te mjere unaprijediti i ojačati koliko korona virus brzo može napredovati. Dakle, ne smijemo ući u ,,trku“ sa virusom i tako testirati kapacitete i izdržljivost naših ljekara, medicinskog osoblja, kao i drugih resursa.

Pitanje koje sve zanima, iako je prilično neizvjesno – da li postoje predikcije kada se može očekivati neka vrsta normalizacije epidemije?

GALIĆ: Ako pod normalizacijom smatrate poboljšanje epidemiološke situacije i ublažavanje mjera, to je uvijek moguće i isključivo zavisi od stepena poštovanja preporuka koje se već mjesecima komuniciraju.

U ovom trenutku je od vitalnog značaja da se fokusiramo na sadašnji trenutak i da pružimo adekvatan zajednički odgovor na epidemiju i situaciju u kojoj se nalazimo. Uvjeren sam da će nas rezultati discipline, solidarnosti i razumijevanja obradovati, možda i brže nego što se to očekuje.

Došli ste na čelo Instituta za javno zdravlje nakon skoro devet mjeseci epidemije. Da li ćete i šta mijenjati u radu te institucije? Da li ste i koje kritične tačke uočili i nešto što bi se moglo promijeniti i unaprijediti?

GALIĆ: Predstavnicima medija sam na slično pitanje ranije odgovorio da sam ja poštovalac kontinuiteta, pogotovo kada je riječ o sistemu koji je postavljen na izrazito kvalitetnim i profesionalnim osnovama, a Institut za javno zdravlje to sigurno jeste. Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku da kažem koliko sam ponosan na sve svoje kolege iz Instituta. Kada ovo kažem ne mislim samo na naše ljekare, već na baš sve zaposlene. Ovo je kuća u kojoj sam proveo mnoge godine i stasavao kao profesionalac, tako da s pravom mogu reći da Crna Gora mora biti ponosna na ljude koji su dio ove institucije.

Svakako da ćemo unaprijediti određene aspekte djelovanja i organizacije, kako bismo ojačali pomenute kapacitete i potencijale Instituta. Planirane promjene će biti isključivo u skladu sa onim što je naša misija, a to je – unapređenje i očuvanje zdravlja stanovništva Crne Gore.

Građani su u proteklom periodu razvili veliko povjerenje u Institut, a nasuprot tome je NKT često bio kritikovan. Da li će formiranje tijela doprinijeti većem razumijevanju i poštovanju mjera? Recimo, da li će se sprovoditi bolja i konzistentnija kaznena politika, koja je u drugom talasu izostajala?

GALIĆ: U svim ocjenama koje dajem nastojim biti objektivan, jer vjerujem da samo tako možemo donositi odluke koje su u najboljem interesu građana. Dakle, postoji niz stvari koje su bile jako dobro urađene u proteklom periodu, ali i one koje sigurno nijesu zadovoljile očekivanja i dale željene efekte. Ne treba zanemariti činjenicu da mi sada imamo više iskustva, nego na početku epidemije, tako da ga moramo iskoristiti, kako bismo poboljšali cjelokupan sistem.

Osnovni cilj novoformiranih tijela je povećanje povjerenja građana u neke institucije i mehanizme, kao i stvaranje ambijenta u kojem ćemo poštovati mjere i sačuvati zdravlje građana, ali i smanjiti negativne uticaje epidemije na ukupni društveno ekonomski ambijent u zemlji.

Ljekari iz Vašeg Instituta koje je javnost prepoznavala tokom prethodnog perioda tokom epidemije sada nijesu u Komisiji i Savjetu. Zbog čega?

GALIĆ: Zbog svih naših građana, volio bih da pošaljem jednu jasnu poruku. Nijedan ljekar Instituta za javno zdravlje nije ,,otpisan“ ili zanemaren. Zamislite samo da se, na bilo koji način, odreknemo naših odličnih ljekara. To se ne radi nigdje u svijetu i to sigurno nije princip po kojem ćemo djelovati.

Sve moje kolege i dalje rade svoj posao, jednako predano i posvećeno, kao i tokom proteklog perioda i na sve njih se računa. U Institutu su neki od najstručnijih i najobrazovanijih ljudi koje Crna Gora ima i koji su nama kao društvu prijeko potrebni. Nikome ne pada na pamet da zanemari ili izignoriše doprinos koji oni mogu dati i to nema nikakve veze sa određenim kadrovskim rješenjima ili time koliko je neko prisutan u medijima.

Crnogorska javnost će vrlo brzo biti i uvjerena da su sve kolege i dalje tu, da rade i djeluju u skladu sa onim što su naša zakonska ovlašćenja i dužnosti. Mi smo prije svega profesionalci i ljekari. Rekli smo više puta – nećemo i nemamo pravo odustati od ove borbe za naše građane i tu se nije ništa promijenilo.

Pojedini mediji su prenijeli Vaše komentare sa Fejsbuka kada ste napisali da uz nesumnjiv rad i talenat teniseri Ana Ivanović i Novak Đoković ne bi uspjeli bez srpskih gena. To je izazvalo brojne i različite komentare javnosti od odobravanja do osporavanja. Da li kao ljekar smatrate da su za uspjeh neophodni i određeni nacionalni geni?

GALIĆ: Izuzetno mi je žao što je jedna takva objava zasjenila mnogo važnije i tačnije poruke koje sam želio poslati na početku svog mandata. Riječ je o komentaru na diskusiju koji ne odražava moje temeljne stavove, a toga su svjesni svi ljudi koji me lično poznaju, i prijatelji, kolege, pacijenti. Vjerujem da nacionalna ili neka druga pripadnost koju dobijamo rođenjem ne određuje kakvi ćemo ljudi postati i koliki ćemo doprinos dati društvu.

Napomenuo bih i da dolazim iz Bara, grada koji je simbol jednog sklada kultura, religija i nacija. Dakle, rastao sam u ambijentu gdje sam zaista uvidio i prihvatio ljepotu i potencijal različitosti. To je negdje i uticalo da se odlučim za poziv ljekara u kojem sam fokusiran na čovjeka i njegovu dobrobit i upravo je to ono što mi je najvažnije.

Pobjeda

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here