Stotine raketa na Tel Aviv i Gazu, desetine mrtvih i uvijek isto pitanje: da li će se sukob smiriti kroz par dana ili slijedi novi otvoreni rat? Korijen sukoba je opet bio u Jerusalimu.

Stotine projektila iz Pojasa Gaze istovremeno je poletjelo ka izraelskoj metropoli Tel Avivu u noći između utorka i srijede. Bilo ih je toliko, kažu poznavaoci prilika, da ni izraelski protivraketni sistem „Gvozdena kupola“ nije mogao sve da ih presretne na vrijeme. Od utorka uveče na izraelskoj strani stradalo je najmanje troje ljudi, dok je oko dvije stotine povređeno.

„Automobili su eksplodirali i ljudi su vrištali“, rekao je jedan stanovnik predgrađa Tel Aviva.

„To ne možete ni da zamislite. Totalni haos. Znao sam ženu koja je poginula, bila mi je bliska komšinica.“

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je u televizijskom govoru najavio odgovor „punom silom“. Prema riječima načelnika generalštaba Aviva Kohavija, armija je bombardovala oko pet stotina ciljeva u Gazi.

“Ubili smo desetine terorista, među njima i funkcionere. Uništili smo zgrade i infrastrukturu”, pohvalio se Kohavi.

Na palestinskoj strani je do utorka uveče bilo tridesetak žrtava, među njima civili i djeca. Potom su izraelske rakete srušile zgradu od trinaest spratova usred grada Gaze. U toj zgradi su navodno bile i kancelarije rukovodstva radikalnog Hamasa. Izrael je prethodno najavio napad kako bi ljudi mogli da se evakuišu.

Vođa Hamasa Ismail Hunije taj udar je predstavio kao povod za odmazdu i raketiranje Tel Aviva.

„Svima smo rekli da je Izrael potpalio vatru u Jerusalimu i kod džamije Al Aksa. Zato je Izrael odgovoran za posljedice“, rekao je Hunije.

Savjet bezbjednosti bez saglasnosti

Osim raketiranja, bilo je i teških uličnih sukoba na Zapadnoj obali, kao i u izraelskim gradovima u kojima žive i Arapi.

U Lodu kod Tel Aviva su, prema medijskim izvještajima, Palestinci zapalili sinagogu i više automobila. U neredima je jedan jevrejski mještanin vatrenim oružjem usmrtio jednog Palestinca. U tom gradiću sada je na snazi vanredno stanje.

„Izrael u ovoj situaciji ima pravo na samoodbranu“, ocijenio je njemački šef diplomatije Hajko Mas. On je rekao da je i palestinskoj autonomnoj upravi poručeno da se ovakva eskalacija nasilja ne može tolerisati.

U Njujorku bi ponovo trebalo da zasijeda Savjet bezbjednosti UN. To tijelo u ponedjeljak nije moglo da usaglasi zajedničko saopštenje o situaciji na Bliskom istoku.

Bijes Palestinaca

Nasilje eskalira posebno od ponedjeljka (10. maj) kada je u sukobima u Jerusalimu povrijeđeno oko 300 Palestinaca i dvadesetak policajaca. Policija je upala i u džamiju Al Aksa, što Palestinci smatraju skrnavljenjem te islamske svetinje. Istog dana su Jevreji slavili Dan Jerusalima, godišnjicu zauzimanja Istočnog Jerusalima u Šestodnevnom ratu 1967. godine.

Masovni protesti Palestinaca počeli su zbog najave da bi neke porodice mogle biti izbačene iz kuća koje su ranije pripadale Jevrejima u arapskoj četvrti Šeik Džarah. Prema zakonu, Jevreji čiji su preci odande protjerani u ratu 1948. mogu dobiti kuće nazad. To pravilo ne važi za protjerane Palestince.

Kako primjećuju neki komentatori, izvor sukoba ponovo je u Jerusalimu, svetom gradu i za Jevreje i za muslimane. Već i lokalni spor dovoljan je da potpali maltene biblijski sukob.

Berlinski list Tagescajtung piše da se dugo skupljao bijes Palestinaca zbog nejednakosti i diskriminacije.

„On je usmjeren protiv radikalnog izraelskog pokreta naseljenika koji se finansira iz Sjedinjenih Država, i protiv protjerivanja Arapa iz Istočnog Jerusalima i Zapadne obale. Posljednjih dana gledamo ustanak protiv sistematske delegitimizacije palestinskog postojanja na Bliskom istoku.“

„Ali malo šta šteti palestinskoj stvari koliko joj štete islamisti iz Pojasa Gaze. Organizacije Hamas i Islamski džihad ne terorišu samo nevine u Aškelonu, Ašdotu i Jerusalimu. Oni štete i Palestincima“, piše Tagescajtung.

Politička računica

Novi okršaji dolaze u politički osjetljivom trenutku, u kojem neki analitičari vide i povod za sukobe. Naime, palestinski lider Mahmud Abas odložio je izbore na kojima bi, po svoj prilici, njegov umjereni Fatah prošao lošije od radikalnog Hamasa koji sada ponovo hoće da se predstavi kao jedini pravi zaštitnik Palestinaca.

S druge strane, izraelski premijer Netanjahu i dalje ne može da sastavi vladu i ima svojih interesa da zaoštri situaciju. Moguće da će Izraelci po peti put u dvije godine morati na birališta.

Kako piše minhenski Zidojče cajtung, Hamas se nada političkom profitu od kratke i žestoke razmjene vatre.

„No, potpuno je neizvjesno hoće li Izrael slijediti ovu računicu. Izraelske vlasti stoje pred odlukom da li da zadaju fatalni udarac Hamasu. To bi značilo rat koji se neće brzo završiti“, piše list.

DW

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here