Gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan u intervjuu za Dnevne novine ocijenio je da crnogorskoj politici nedostaje odlučne volje za kompromis koji bi mogao da objedini sve naše različitosti i da dominantno političko podredi razvoju Crne Gore. Međutim, svjestan je i da kompromis u ovom trenutku nije moguć jer se, kako kaže, na Cmu Goru gleda iz različitih vizura, koje nijesu dominantno naše, crnogorske, većima i onih koji su proizvod političkih aspiracija i agendi drugih zemalja.

DN: Kako ocjenjujete političku situaciju u Crnoj Gori?

KAŠĆELAN: Rekao bih da je komplikovana i sa puno usijanih glava na svim stranama. Snažna polarizacija društva nakon parlamentarnih izbora izbacila je u prvi plan sve ono što smo mislili da je ostalo u prošlom vijeku od zapaljive retorike, osionosti, revanšizma, istorijskog revizionizma, do toga da se građanski koncept Crne Gore dovodi u pitanje. To je po mom sudu loše, jer se građanima ne nudi ono što je u osnovi svih demokratskih procesa sigurnost i unapređenje životnih uslova.

Nažalost, učinak novih vlasti u prvim mjesecima mandata najslikovitije govori zašto su bili u opoziciji punih 30 godina. Kontradiktornost u stavovima, bezidejnost, nepoznavanje nadležnosti i činjenje svega onoga, posebno u javnoj upravi, protiv čega su se, sada vidimo, deklarativno borili dok su bili opozicija… Sklon sam da se saglasim djelimično sa mišljenjem mog političkog oponenta koji je kazao da je „razboritost nove vlasti otišla sa mitropolitom Amfilohijem, koji je najveći pobjednik i gubitnik potonjih izbora”.

Naravno, ne aboliram ni bivšu vlast grešaka, ali su se njeni predstavnici više puta sa različitih nivoa o tome javno izjašnjavali, što vidim kao izraz političke zrelosti i spremnosti da se propusti ispravljaju.

Mislim da crnogorskoj politici nedostaje odlučne volje za kompromis, koji bi mogao da objedini sve naše različitosti, i da dominantno političko podredi razvoju Cme Gore. Svjestan sam i da kompromis u ovom trenutku nije moguć, jer se na Crnu Goru gleda iz različitih vizura, koje nijesu dominantno naše, crnogorske, već ima i onih koji su proizvod političkih aspiracija i agendi drugih zemalja

DN: Gdje je danas Crna Gora u odnosu na 21. maj 2006. godine?

KAŠĆELAN: Da ste mi ovo pitanje postavili prije pola godine ili godinu, odgovor bi bio mnogo optimističniji, jer je sve ukazivalo na to da je naša država na stabilnom evropskom kursu, koji počiva na građanskom uređenju i slobodama. Kada ovo kažem, ne zatvaram oči ni pred brojnim problemima sa kojima smo se kao društvo suočavali i koje je trebalo rješavati na vrijeme sa mnogo više agilnosti.

U ovom trenutku djeluje mi da smo se, nakon posljednjih izbora, vratili bar trideset godina unazad i da ponovo živimo devedesete, jer nam je stvarnost prepuna ikonografije koja podsjeća na te nesrećne godine. Međutim, mi smo u posljednjih 15 godina, kao pojedinci i društvo, ostvarili brojne rezultate i uspjehe na gotovo svim poljima. Ne smijemo smetnuti sa uma da su u ovom periodu uspostavljane i građene institucije sistema, ostvareno članstvo u najvažnijim međunarodnim organizacijama i NATO, vođen uspješan proces evropske integracije i dobrosusjedskih odnosa, unaprijeđen je standard građana i ukupna državna infrastruktura. O Crnoj Gori se govorilo i pisalo kao uspješnoj evropskoj priči, koja na polju kulture, sporta, nauke ostavlja za sobom mnogo moćnije države. Riječju, dokazali smo posebnu vrstu otpornosti i pokazali oponentima crnogorske nezavisnosti damožemo preživjeti kao samostalna država i postići rezultate o kojima se govori sa uvažavanjem.

DN: Sa kojim se izazovima Crna Gora srijeće nakon 15 godina od obnove nezavisnosti?

KAŠĆELAN: Crna Gora je pred velikim izazovom kako da sačuva svoje multietničko, građansko i sekularno društvo, ali i jedinstveno kulturno nasljeđe i baštinu. Svjedočimo političkim procesima koji nijesu nimalo ohrabrujući, jer ukazuju na radikalizaciju javnog diskursa, ali i na sve češće političko skretanje „udesno” što ni u jednom društvu nije dobro, a pogotovo nije u multinacionalnom i multikonfesionalnom kakvo je crnogorsko.

Previše je isključivosti u dokazivanju ko ima veća prava na Crnu Goru i u Crnoj Gori, a premalo spremnosti da se o njoj govori kao domovini svih njenih naroda, koji ostvaruju prava u skladu sa U stavom, poštujući njene simbole i građanski karakter.

Zabrinjava i sve veća teokratizacija društva, jer mi se čini da ne počiva na potrebi vjerujućih, nego na religiozno-dnevnopolitičkim motivima, što nije dobro. Poštujem vjernike svih konfesija i uvijek bih branio njihovo pravo na slobodno ispovijedanje vjere. Ali, neprimjereno je da se u javnoj sferi to potencira do granice u kojoj se nosioci vlasti više bave metafizikom i Bogom, nego ozbiljnim poslom u ime naroda.

Ne dopada mi se ni zaglušujuća tišina intelektualnih krugova i dobrog dijela nevladinog sektora, institucija i pojedinaca, koji su u godinama za nama bili glasni i uvijek u prvim redovima kada se ukazivalo na navodna nepočinstva bivše vlasti. Po mom sudu, dobro ili loše u svim vremenima trebalo bi da se mjeri po istim aršinima.

DN: Gdje vidite snage koje mogu da sačuvaju onu Crnu Goru koja je bila prepoznata kao primjer multietničkog sklada, dobar susjed i lider u evropskim integraci jama?

KAŠĆELAN: Prije svega, u svima koji Crnu Goru doživljavaju jedinom domovinom, a potom u mladim, talentovanim i obrazovanim ljudima koji su do zvanja došli na osnovu znanja i kompetencija. Vidim ih i u nastavku integracija, procrnogorskim političkim partijama i pokretima, u snažnom i kredibilnom nevladinom sektoru, u našoj dijaspori koja prilike u Crnoj Gori vidi racionalnije i sa mnogo više emocija.

Vjerujem da posebnu ulogu u tom procesu treba da ima Demokratska partija socijalista koja je sa koalicionim partnerima decenijama gradila društvo o čijim vrijednostima danas govorimo. Mislim da smo konačno naučili lekcije iz prošlosti, koje nažalost, plaćamo ponovo po punoj cijeni, ali danas sa iskustvom da više nikada ne dozvolimo ni 1918. niti devedesete. Mogu naši politički oponenti iz takozvanog građanskog bloka rezonantno da odbacuju obje ove vremenske odrednice, ali ne mogu da izbrišu strahote iz sjećanja naroda. Zrelo je za suočavanje s prošlošću, radi zajedničke, bolje budućnosti.

DN: Ima li Crna Gora snage da sačuva građanski, sekularni i antifašistički karakter države?

KAŠĆELAN: Vjerujem da ima i snage i pameti, jer nije nam ovo prvi put da branimo temeljne vrijednosti na kojima počiva naša država i njena državotvorna osobenost. Antifašizam nema alternativu i odbrana tih vrijednosti obaveza je cijelog društva. Dolazim iz grada 49 narodnih heroja, sa Cetinja koji je grad-heroj i za mene su, kao i za moje sugrađane, sloboda i jednakost, aksiomi postojanja. Ubijeđen sam da ove vrijednosti, kao neodvojive elemente građanskog društva, dijeti većina građana Cme Gore, ma koje nacije i vjere da su.

Ilustrovaću to primjerom fotografije koja je nedavno postala viralna, a koja sažima crnogorsko narodno biće u tom jednom, uhvaćenom, trenutku. U mnoštvu fotografija sa različitih patriotskih skupova izdvojila se jedna, na kojoj se, ogrnuta crnogorskom zastavom, vidi djevojka sa hidžabom. Na mene, koji dolazim iz drugog nacionalnog i vjerskog korpusa, ta fotografija ostavila je snažan dojam ne samo ljubavi prema otadžbini, nego i da zajedno, sa svim svojim posebnostima, možemo sačuvati izvorni karakter naše države, koji objedinjuje sve različitosti po kojima se Crna Gora prepoznaje. To je snaga na koju moraju da računaju svi oni koji traže pravo prvenstva u odnosu na slobode svih ostalih.

Dnevne novine

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here