Vladina prognoza da će se tokom ove turističke sezone dostići oko 60 odsto prihoda iz 2019. godine je ambiciozna, imajući u vidu da je maj i da je situacija sa korona virusom daleko od stabilne, ocijenio je u intervjuu za Dnevne novine ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

On je podsjetio i da se Vlada oslonila na procjenu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

“Čini mi se da se Vlada u procjeni prihoda od turizma u ovoj godini oslonila na procjenu MMF, koja je na tom nivou, pa se ne mogu oteti utisku da je autoritet te međunarodne organizacije bio značajniji od realne utemeljenosti procjene. MMF je nerijetko griješio u raznim prognozama, što nije njegova osobenost, već karakteristika svih koji se bave procjenom, pa se lako može desiti da to bude i sada. Ako mora, onda neka to bude greška koja će nas obradovati. Ipak, moram reći, da mi se procjena čini ambicioznom, imajući u vidu da je maj, a da je situcija sa korona virusom daleko od stabilne, što smatram ključnim činiocem uticaja na ostvarenje turističkih prihoda u ovoj sezoni”, navodi Kostić.

Dodatno, ukazuje, platežno sposobna tražnja je oslabila, i kod nas i u regionu, a mi, vjeruje, možemo u ovoj godini računati najvećim dijelom na taj priliv.

“Vjerujem i da će želja za putovanjem zbog raznih ograničenja u prethodnoj godini biti ekstremno izražena kod građana svih zemalja, ali udovoljavanje toj želji će stajati pod nizom ekonomskih, socijalnih, organizacionih, operativnih praktičnih i političkih činilaca. Ostaje pitanje u kolikom obimu i gdje će ta želja biti realizovanana kojim odredištima? Nadajmo se da ćemo biti izbor za većinu njih”, navodi Kostić.

Pored zdravstvene bezbjednosti Cme Gore, kao i platežne moći potencijalnih turista, sezona će, ističe, zavisiti i od dva najhitnija faktora.

“To je sposobnost turističkih subjekata u pripremi sezone zbog odsustva resursa usljed pandemije, kao i odsustvo opštih uslova za valjanu realizaciju pripreme turističke sezone u vidu nedostataka brojnih relevantnih informacija kao odgovorna upite turoperatera o funkcionisanju u kovid uslovima i slično. Drugi faktor odnosi se na avio-dostupnost, odnosno neizvjesnost u pogledu operabilnosti nove nacionalne avio-kompanije i mnogih nepoznanica u vezi s njom koje već bilježe negativan uticaj na izglede sezone”, ocjenjuje Kostić.

Na pitanje kakav bi uticaj imalo na sezonu odlaganje početka letjenja nove nacionalne aviokompanije ToMontenegro, Kostić ističe da dugo godina javno iskazuje stav o značaju nacinalne avio-kompanije za streteški razvoj ekonomije zemlje i domaćeg turizma.

“Crna Gora je avio-destinacija i naš cilj je da se povežemo sa tržištima više i visoke platežne moći, ne samo zbog ostvarenja većih prihoda od turizma, već i zbog toga što je to “strateška meta” adekvatna karakteristikama naše destinacije, odnosno onome što želimo da postanemo. Sve što je tome suprotstavljeno i nije u funkciji ostvarenja tog cilja, poput umanjenja nivoa prestiža destinacije i odsutstva efektivne i efikasne avio-dostupnosti, djeluje u nepovoljnom pravcu. Jasno je da bi efekti odlaganja početka letjenja bili vrlo nepovoljni po turističku sezonu. Posljedice bi mogle biti i dugoročnog karaktera. CrnaGora ne živi samo od turizma. Efektivna avio-dostupnost je u savremenom svijetu infrastrukturni preduslov i pokazatelj nivoa razvoja. Nadajmo se, ipak, da do odlaganja neće doći, pa da ne žurimo sa negativnim scenarijima”, navodi Kostić.

A na pitanje da li je realno da ToMontenegro počne da leti 1. juna, kako je i najavljeno, Kostić kaže da nije dovoljno kompetentan da bi dao relevantan odgovor na to pitanje.

“Ali slušajući i čitajući govore i tekstove onih koji se u to bolje razumiju, djeluje da će to biti vrlo izazovno”, dodao je.

Komentarisao je i monopol koji je Air Serbia iskoristio na crnogorskom tržištu i počeo da prodaje povratne karte za Beograd u iznosu od 250 eura.

“Svaki privredni subjekat će iskoristiti šansu koja mu se ukaže na tržištu, zavisno od svoje poslovne politike i njenih ciljeva, da ostvari veći prihod, pogotovo ako su procjene da je takva prilika vremenski ograničena. Realno, ukoliko je ne iskoristi, moglo bi se s pravom postaviti pitanje poslovne kompetentnosti menadžmenta kompanije. Dakle, radi se o šansi koja se ukazala drugoj kompaniji s ovog tržišta i ona je koristi”, ocjenjuje Kostić.

Ali jasno poručuje.

“Ne treba brkati emocije i građansku etiku sa poslovnim po stupanjem, poslovnom etikom i tržišnim pozicioniranjem, iako ponekad imaju dodirnih tačaka, jer je riječ o profitabilnosti preduzeća na koju s razlogom ukazujemo kada je naša kompanija u pitanju, ali nemamo isti aršin kada nam se ne sviđa cijena. Tačno je da cijena može biti neadekvatna, kao u ovom slučaju, i nije kalkulisana na troškovnom principu, ali to ne znači da nije opravdana i da operater na nju nema pravo. Da li je imao pravo ili ne, presudiće tržište, jer kada uđe u operativu druga kompanija sa boljim cijenama, ova će biti kažnjena od strane kupaca, jer oni ne praštaju, naročito ako su bili primorani koristiti usluge kompanije po nefer cijenama”, ističe Kostić.

Neusvajanje budžeta, ističe, delegitimiše svaku vladu

“Budžet je ključni dokument svake vlade. On je kratkoročni izraz strateških ciljeva i od njegove realizacije zavisi i ostvarenje tih ključnih citjeva. Ukoliko se sa usvajanjem budžeta kasni u dobrom dijelu je realizacija planiranih ciljeva ograničena, jer da nije tako, privremeno finansiranje bi bilo pravilo, a ne izuzetak. Osim toga, poznato je da neusvajanje budžeta delegitimiše svaku vladu, pa je to još jedan element koji govori o važnosti njegovog usvajanja u predviđenom roku”, zaključuje Kostić.

Dnevne novine

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here