Međunarodni sud u Hagu izreći će u utorak, 8. juna, pravosnažnu presudu bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, prvostepeno osuđenom na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovječnosti nad nesrbima tokom rata u BiH.

Haški tribunal je 22. novembra 2017. Mladića (78) nepravosnažno proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon Hrvata i Muslimana širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95.

Mladić je, po 10 tačaka optužnice, osuđen za genocid u Srebrenici i za zločine protiv čovječnosti u 15 bosanskih opština: progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju i prisilno premještanje.

Tribunal je utvrdio Mladićevu krivicu i po četiri tačke optužnice za kršenje zakona i običaja rata: ubistva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca.

Mladić je, prvostepenom presudom, oslobođen optužbe za genocid u još pet bosanskih opština – Foči, Kotor Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici.

Prema presudi, Mladić je bio protagonista sveobuhvatnog udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem trajnog i nasilnog uklanjanja muslimana i Hrvata sa velikog dijela teritorije BiH radi ostvarivanja srpske dominacije.

Kao učesnici u tom zločinačkom udruženju, presudom su, pored Mladića, označeni i bivši predsjednik RS Radovan Karadžić, članovi rukovodstva Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Nikola Koljević i drugi.

Tribunal je nepravosnažno presudio da je VRS, pod Mladićevom komandom, ubila „nekoliko hiljada“ muslimanskih muškaraca iz Srebrenice, a desetine hiljada žena, djece i staraca prisilno premjestila u danima nakon zauzimanja enklave, 11. jula 1995.

Na prvostepenu presudu, žalili su se i Mladićevi branioci i tužioci.

Odbrana je žalbom tražila da Mladić bude oslobođen ili da mu se ponovo sudi, tvrdeći da tužilaštvo nije dokazalo njegovu krivicu.

Branioci su u žalbi tvrdili da nije postojao udruženi zločinački poduhvat i da su se srpske snage pod Mladićevom komandom samo branile od Armije BiH.

Odbrana nije negirala da je „određen broj“ srebreničkih muslimana bio ubijen, ali je u žalbi tvrdila i da su počinioci tih zločina bili „osvetnici“ među lokalnim srpskim stanovnicima, pripadnici policije RS i bezbjednosni oficiri VRS koji su se „odmetnuli“ od Mladićeve komande.

Po odbrani, mnogi od ekshumiranih iz masovnih grobnica bili su ubijeni u borbama prije srebreničke krize, a „5.000 do 6.000“ stradalo je u okršajima pri proboju kolone ABiH i civila iz obruča VRS oko Srebrenice.

Tužioci su tražili da osuđujući dio prvostepene presude bude potvrđen, ali i da apelaciono vijeće generala Mladića proglasi krivim i za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u pet opština u BiH.

Zastupnici optužbe su u žalbi ocjenili da su sudije pogriješile kada su u prvostepenoj presudi utvrdile da su Mladićeve snage imale „genocidnu namjeru“ da u pet bosanskih opština unište Muslimane i Hrvate kao etničke grupe, ali da žrtve nisu činile dovoljno „značajan dio“ tih grupa da bi zločini dostigli razmjere genocida.

Nije izvjesno da li će Mladić prisustvovati izricanju pravosnažne presude.

Prema dokumentima odbrane, Mladić je kao uslov za pojavljivanje u sudnici postavio da uz njega budu oba branioca, Branko Lukić i Dragan Ivetić. Odbio je mogućnost da zasijedanje prati preko video veze iz sudskog pritvora.

Branioci su, međutim, tvrdili da su obojica spriječena da se pojave u sudnici – Ivetić zbog bolesti, a Lukić zato što mora da poštuje Mladićeva uputstva.

Krajem maja, sud je odbio zahtjev odbrane da izricanje pravosnažne presude bude odloženo zato što branioci ne mogu da budu u sudnici.

Umjesto branilaca, uz dozvolu suda, Mladića će na izricanju presude zastupati pravna savjetnica odbrane Peta-Luiz Bagot (Peta-Louise Baggot).

Apelaciono vijeće je nekoliko puta upozorilo glavnog branioca Lukića da je obavezan da zastupa svog klijenta.

Vijećem koje će u utorak izreći pravosnažnu presudu Mladiću predsjedava sudija Priska Matimba Nijambe (Prisca Nyambe) iz Zambije.

Članovi vijeća su sudije Mustafa El Baž (Mustapha EL Baaj) iz Alžira, Aminata Engum (Aminatta N`Gum) iz Gambije, Elizabet Ibanda-Nahamija (Elizabeth Nahamya) iz Ugande i Sejmor Penton (Seymour Panton) sa Jamajke.

Mladić je u pritvoru u Sheveningenu (Scheveningen) od 31. maja 2011. Uhapsile su ga vlasti Srbije, 26. maja te godina, u Lazarevu kraj Zrenjanina i izručile Tribunalu.

Suđenje Mladiću trajalo je od 16. maja 2012. do 15. decembra 2016. Tokom 530 radnih dana, saslušano je 169 svjedoka optužbe i 208 svjedoka odbrane. U spis su uvedene i pisane izjave još 214 svedoka. Prihvaćeno je 9.914 dokaznih predmeta.

Haški tribunal je Mladića prvi put optužio 25. jula 1995, a optužnica je više puta mijenjana i dopunjavana do 2011.

U prvom pojavljivanju pred Tribunalom, Mladić je, početkom juna 2011,. odbio da se izjasni o krivici, a sudija je, u skladu s pravilima, u spis unio da se optuženi ne osjeća krivim.

Prvostepenu presudu Mladiću izreklo je raspravno vijeće u kojem su, pored predsjedavajućeg Alfonsa Orija (Alphons Orie) iz Holandije, bili još sudije Bakone Moloto iz Južne Afrike i Kristof Flige (Christoph Flugge) iz Njemačke.

Prije nego što se, u ljeto 2011, našao u pritvoru u Sheveningenu, Mladić je, po nalazima ljekara, bio preživio tri moždana udara.

Za vrijeme provedeno u pritvoru, Mladić je bio podvrgnut brojnim terapijama i nekoliko puta je operisan, a 2013. se u sudnici zahvalio Tribunalu što mu je spasao život.

Odbrana je, tokom cijelog procesa, ukazivala da se Mladićevo zdravstveno stanje pogoršava i da postoji rizik od fatalnog moždanog udara.

Branioci su tražili i da bude utvrđeno da li je Mladić procesno sposoban.

Izveštaji sudskih ljekara, s druge strane, govorili su da je Mladićevo zdravlje zadovoljavajuće i pod kontrolom, kao i da mu se pruža sva potrebna medicinska njega.

Beta

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here