Pred skupštinskim Ustavnim odborom protekle nedjelje našlo se devet od 12 kandidata za izbor dvojice sudija Ustavnog suda Crne Gore sa kojima, shodno proceduri, članovi ovog parlamentarnog tijela obavljaju intervjue. Ostalo je da 1. jula bude obavljen razgovor sa preostalom trojicom kandidata.

Ko se odlučio da sluša i gleda sjednice na parlamentarnom kanalu imao je prilike da čuje da je jedno od najčešćih pitanja bilo usmjereno prema predsjedniku države, kako ga smijeniti, kad je najpovoljnije da se to uradi, da li je predsjednik prekršio Ustav nekim svojim izjavama…

Evo kako je izgledalo, recimo, pitanje poslanice GP URA Suade Zoronjić jednoj kandidatkinji: “Kada je po Vama povoljan trenutak da bi se mogao pokrenuti postupak za razrješenje predsjednika države”, na što je kandidatkinja upitala: “Povoljan trenutak?”, a Zoronjić dodala: “Da, odgovarajući?”

Kandidatkinja je kazala da se radi o pitanju koje nije za sudiju Ustavnog suda. Citiraćemo odgovor:

“Odgovarajući, povoljan trenutak za razrješenje predsjednika države… Odgovor na pitanje ne mogu da dam. Nijedan sudija Ustavnog suda ne može da kaže da li je povoljno ili nije povoljno. Radi se o volji. O čijoj volji -volji građana, vašoj volji kao poslanika ispred građana? Znači, to nije pitanje ni za sudiju Ustavnog suda”, kazala je kandidatkinja.

Interesantan je bio i nastavak intervjua. Uslijedilo je pitanje poslanika Miluna Zogovića koji je tražio da mu kandidatkinja odgovori smatra li da je predsjednik Crne Gore izjavom da predstavnici države (ambasadori) ne mogu biti oni koji 2006. godine nijesu bili za crnogorsku nezavisnost prekršio Ustav ili nije.

Kandidatkinja se izvinila što neće odgovoriti na to pitanje, jer ga doživljava kao političko, te da nije za sudiju Ustavnog suda “do trenutka kad to bude neka realna atmosfera”.

Onda je uslijedila konstatacija Zogovića da je pitanje prikladno, a onda dodatno pitao da li je kandidatkinju “strah da odgovori…”

Ovakva pitanja postavljana su i dragim kandidatima, a odgovori su bili različiti. Za profesora dr Blagotu Mitrića, bivšeg sudiju Ustavnog suda, intervjui su povremeno ličili na utakmicu gdje se navija za jednu ili drugu stranu, a ne za izbor sudija koji bi prije svega trebalo da ponude vizija unapređenja rada suda.

“Većina pitanja koja su postavljana su ne samo politička, nego i hipotetička i ne upućuju se ni sudijama Ustavnog suda, a kamoli kandidatima. Pitanje kada je povoljno pokrenuti nečiju smjenu, što bi moglo da znači da je poslanik mislio na procedure, pitanje je za studenta koji polaže Ustavno pravo. Kandidati za sudije nijesu došli na ispit, niti da daju političke odgovore na hipotetičke situacije, već da izlože plan i program rada institucije. To je funkcija intervjua, a ne da im se postavljaju pitanja šta bi bilo kad bi bilo”, kaže Mitrić za Dnevne novine.

Mitrić ističe da je čuo i dosta dobrih i zanimljivih predloga koji se tiču rada Ustavnog suda i da ga to raduje, jer to znači da imamo kvalitetne pravne stručnjake.

“Bilo je kandidata koji su se odlično snašli, iako su dobijali neumjesna pravna pitanja, kao i, ponoviću, politička i hipotetička. Ne treba zaboraviti da su pred poslanicima ljudi sa izgrađenim karijerama, ličnim i profesionalnim dostojanstvom, uvredljivo je njih pitati da li se plaše da odgovore i dovoditi ih da se maltene politički izjašnjavaju”, ističe Mitrić.

Dnevne novine su razgovarale i sa drugim pravnim stručnjacima koji su željeli da ostanu anonimni, a koji su ukazali, kao i profesor Mitrić, da je insistiranje na pitanjima je li pogriješio predsjednik države Milo Đukanović kada je rekao to i to, kada je povoljno da ga smijene… u stvari politički pritisak na kandidate.

Za kraj, evo kako se snašla jedna kandidatkinja odgovarajući na pitanje Zogovića da li je predsjednik Đukanović “atakovao na Ustav Crne Gore izjavom da oni koji su bili protiv nezavisnosti nemaju moralno pravo da traže saglasnost Cme Gore da budu njeni predstavnici”, te što misli kandidat, da li je to dovoljna povreda Ustava za pokretanje inicijative za njegovo razrješenje?

Evo dijela odgovora:

“Smatram da je svaki građanin koji je učestvovao na referendumu doprinio tom postupku. To je bio jedan vanredni demokratski proces koji je uspio i formirao ovu državu… Imamo predsjednika Vlade koji se jasno izjasnio da nije glasao za nezavisnu zemlju, ali evo on danas predstavlja našu zemlju, što je jedan dokaz da je to moguće”, kazala je kandidatkinja, pa dodala: “Nijesam impresionirana nijednim imenom. Svi imamo svoje zasluge, ali na sve nas se odnosi i Ustav i zakon… Nemojte da tražite konkretne odgovore od pravih profesionalca. Jer teško ćete od pravog profesionalca dobiti konkretan odgovor kad nema sve papire ispred sebe. Sve je važno, svaki zarez. Šta je tačno predsjednik rekao, u kojim okolnostima. I on ima određeno svoje političko slobodno pravo na izražavanje, kao građanin i političar, ali isto tako ima obaveze kao predsjednik… Nije sve diskriminacija i nije sve povreda Ustava…”, kazala je kandidatkinja.

Nakon svega, ostaje pitanje, šta žele da postignu pojedini članovi Ustavnog odbora ovakvim pitanjima i što im odgovor, ma kakav bio, može reći o kvalitetu i stručnosti kandidata, osim o njihovoj eventualnoj političkoj orijentaciji.

Ako je to u pozadini ovakvih provjera budućih sudija Ustavnog suda, onda se to može tumačiti isključivo kao namjera nove vlasti da vrši politički pritisak na pravosuđe, što se, uostalom, pokazalo kroz tužilačke zakone.

Cdm

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here