Žalbeno vijeće izreći će sjutra pravosnažnu presudu generalu Ratku Mladiću. Čini se da je jedino pitanje da li će biti osuđen i za genocid na zapadu Bosne, kako traži Tužilaštvo. To će biti kraj jednog dugog procesa.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), opštepoznat kao Haški tribunal, u novembru 2017. je prvostepeno osudio Mladića na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida u Srebrenici u ljeto 1995. godine, progona Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, terorisanja civila u opsadi Sarajeva i uzimanja pripadnika mirovne misije Ujedinjenih nacija kao talaca.

Bila je to posljednja prvostepena presuda koju je donio Haški tribunal, a sjutrašnja (8. juna) žalbena presuda biće prva presuda koju izriče njegov nasljednik Mehanizam.

Drugi genocid

Prvostepenom presudom Mladić je proglašen krivim za deset od jedanaest tačaka optužnice. Oslobođen je jedino krivice za genocid u opštinama Prijedor, Sanski Most, Ključ, Kotor Varoš, Foča i Vlasenica 1992. godine.

Na tu presudu žalili su se i odbrana i Tužilaštvo. Odbrana zahtijevajući oslobađajuću presudu, zastupnici Tužilaštva jer smatraju da je prvostepeno vijeće pogriješilo kad je oslobodilo Mladića optužbe za genocid, u zapadnoj Bosni.

Odbrana je tvrdila da Tužilaštvo nije dokazalo Mladićevu krivicu ni po jednoj tački optužnice i da Žalbeno vijeće treba da utvrdi da li su dokazi u prvostepenom postupku tako nedvosmisleni da bi opravdali kaznu doživotnog zatvora. Svojom žalbom odbrana je tražila da Mladić bude oslobođen, da mu se ponovo sudi ili znatno smanji izrečena kazna.

Tužilaštvo je u žalbi naglašavalo da je dokazalo Mladićevu krivicu u svim tačkama optužnice, uključujući i onu, jedanaestu, da je kriv za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u pomenutih šest opština BiH, za šta ga je prvostepeno vijeće oslobodilo krivice. U konačnoj presudi, zalažu se tužioci, treba da bude upisana Mladićeva krivica i za ovaj genocid, a ne samo za Srebrenicu.

Mladić: „Nisam svetac“

Posljednji put Mladić se u sudnici u Hagu pojavio u avgustu prošle godine, na raspravi o žalbama na prvostepenu presudu. Uz tužioce i zastupnike odbrane, i sâm je imao priliku da se obrati vijeću. Rekao je da „nije svetac, nego običan čovjek“ i da je „čestito radio i u miru i u ratu, u skladu sa zakonima“.

Tužiteljka Lorel Bejg je na to rekla da je Mladić komandovao i rukovodio koordinisanim operacijama Vojske Republike Srpske i policijskim snagama, koje su mu bile podređene, u napadu na Srebrenicu u julu 1995.

“Mladić je lično nadzirao te operacije”, kazala je Bejg, i odgovoran je za strijeljanje hiljada zarobljenih Bošnjaka i nasilno premještanje cjelokupnog stanovništva tog kraja.

Ista tužiteljka je istakla da je Pretresno vijeće pogrešilo jer Mladića nije proglasilo krivim za genocid u šest opština i s tim u vezi navela da su lokalni počinioci imali namjeru da fizički uklone ugrožene grupe stanovnika u svakoj od opština, te da su počinili hiljade ubistava.

“Mnogi su ubijeni u svojim domovima, masakrirani, zatvarani i izgladnjivani, nanošene su im povrede koje su dodatno doprinijele uništenju zaštićene grupe, a za one koji su preživjeli utvrđeno je da su imali razne fizičke i psihičke posljedice”, navela je tužiteljka Bejg.

“Imajući u vidu razmjere, brutalnost i karakter zločina, kao i Mladićevu važnu ulogu, kazna doživotnog zatvora je jedina zamisliva kazna u ovom slučaju”, naveli su tužioci u posljednjem delu odgovora na Mladićevu žalbu.

Hroničari i analitičari zbivanja u haškim sudnicama ne očekuju velike preokrete u definitivnoj presudi petočlanog žalbenog veća Mehanizma.

Šta je prethodilo?

Prva optužnica protiv Mladića podignuta je u Haškom tribunalu još u novembru 1995. godine. Međutim optuženi je bio u bekstvu i krio se sve do maja 2011. kada su ga u Lazarevu kod Zrenjanina uhapsile vlasti Srbije i izručile Hagu.

Suđenje je počelo 2012. i trajalo je 530 dana. Prvostepeno vijeće, kojem je predsjedavao holandski sudija Alfons Ori, osudilo ga je na doživotni zatvor. Govoreći o tački optužnice kojom se Mladić tereti za genocid u Srebrenici, predsjedavajući sudija Ori je rekao da je „Vijeće konstatovalo da su pripadnici Vojske Republike Srpske namjeravali da unište bosanske muslimane koji su činili dio zaštićene grupe“.

Bilo je to jedno od posljednjih suđenja u Haškom tribunalu, na kojem je izrečena presuda. Posljednjeg dana 2017. Haški tribunal je zvanično prestao da postoji, a njegove nadležnosti i preostala suđenja preuzeo je Mehanizam za međunarodne krivične sudove. Pred tom instancom međunarodnog pravosuđa biće u utorak izrečena i definitivna, pravosnažna presuda bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.

Da li će Mladić prisustvovati izricanju?
Pošto je Žalbeno vijeće Mehanizma krajem maja zakazalo izricanje presude za 8. juni, odbrana Ratka Mladića je tražila odlaganje završne sudske sjednice. U podnesku šef time odbrane, advokat Lukić, naveo je da Ratko Mladić odbija svaku mogućnost da on i njegova odbrana prate izricanje presude preko video-linka i izričito zahtijeva da, uz njega, izricanje presude „uživo“ prate oba njegova advokata: uz Lukića i Dragan Ivetić.

Ivetić je bolestan i ne može nikako doći na završni čin ovog suđenja.

Lukić smatra da iz etičkih obaveza prema branjeniku i njegovoj porodici takođe ne može prisustvovati izricanju presude. U svom podnesku Žalbenom vijeću tražio je odlaganje zasijedanja, ali je Žalbeno vijeće taj zahtjev odbilo i imenovalo pravnu savjetnicu Mehanizma Peta-Luiz Bago da zastupa interese optuženog Mladića u slučaju odsustva njegovih advokata.

Ostaje otvoreno pitanje da li će zasijedanju u utorak prisustvovati optuženi i njegovi advokati.

DW

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here