Sjećanje na žrtve koje su ubijene 1995. godine u genocidu u Srebrenici obilježava se danas u Potočarima komemoracijom i ukopom 19 posmrtnih ostataka nevino stradalih, ali i širom svijeta. Cijeli svijet danas će na trenutak stati da bi se prisjetio nevinih žrtava zločina nad zločinima – genocida u Srebrenici koji se dogodio prije tačno 26 godina, i to pred licem cijelog svijeta.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prisustvovaće komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici 11. jula.

Povodom 26. godišnjice genocida u Srebrenici će prisustvovati potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kao ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović.

Takođe, delegacija Socijaldemokratske partije Crne Gore koju čine potpredsjednik partije Adis Balota, poslanica SDP Draginja Vuksanović Stanković i šef medijskog tima SDP Mirko Stanić, prisustvovaće komemoraciji, kao i predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, poslanici Kenana Strujić Harbić i Amer Smailović, kao i 60 članova Foruma mladih BS.

Komemoracija žrtvama počinje u 11 sati u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari gdje će se obratiti mnoge zvanice. Nakon toga će biti odata počast i položeni vijenci za žrtve genocida. Dženaza za 19 žrtava koje će biti danas ukopane počinje u 13 sati.

Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Azmir Osmanović, koji je imao svega 16 godina kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Poljanci, a identificiran je u maju ove godine. Najstarija žrtva koja će naći svoj konačni smiraj je Husein Kurbašić, koji je imao 63 godine u momentu smrti.

Osim Azmira Osmanovića, biće ukopan još jedan maloljetnik, 17-godišnji Fikret Kiverić čiji posmrtni ostaci su ekshumirani u selu Kamenica 2008. godine, a zvanično je identifikovan 2013. godine. Porodica je smogla snage da njegove ostatke ukopa tek osam godina kasnije.

Ove godine, konačan mir će naći i jedna žena, Zilha Delić koja je u momentu stradanja imala svega 24 godine. Njeni posmrtni ostaci pronađeni su na Kameničkom brdu 2019. godine, a identifikovana je 2020. godine.

Monstruozni plan

Brojni su dokazi o planiranju i izvršenju genocida, a mnogi transkripti i drugi materijali koji svjedoče zločinačkoj namjeri nalaze se u arhivi memorijalnog centra u Potočarima. Neki od tih dokaza upravo govore o noći između 11. i 12. jula 1995. godine kada je plan objelodanjen uskom broju ljudi. Među onima koji su znali za plan, između ostalih, bili su Radislav Krstić, kapetan Momir Nikolić, načelnik za bezbjednosno-obavještajne poslove Bratunačke brigade, Vujadin Popović načelnik za bezbjednost Drinskog korpusa, Ratko Mladić i Radovan Karadžić.

Do 13. jula svi muškarci u Potočarima odvedeni su na mjesta zatočenja u Bratuncu gdje im se pridružio veliki broj ljudi iz kolone Bošnjaka koji su se pokušavali domoći slobodne teritorije – Tuzle i Kladnja. Na taj dan, izvršena su i prva ubistva koja su nastavljena između 14. i 16. jula.

Više od 700 godina zatvora zločincima

Za genocid u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka je do sada izrečeno više od 50 presuda, a zločinci iz reda srpske vojske dobili su najmanje 700 godina zatvora ne računajući i pet doživotnih kazni.

Prva osoba koja je Haškom tribunalu priznala krivicu i ujedno prvi osuđenik za ovaj zločin bio je bivši pripadnik Desetog odreda Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Dražen Erdemović, a posljednja za sada izrečena presuda je Ratku Mladiću.

Cdm/klix

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here