Prošlo je 26 godina od genocida za koji je pravosnažno ispred Međunarodnog tribunala u Hagu osuđeno više vojnih vođa bosanskih Srba zbog organizovane i ciljane egzekucije najmanje 8.000 bosanskih muslimana, nakon ulaska u zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija u enklavama Srebrenica i Žepa.

Sjutra će Memorijalni centar Srebrenica – Potočari, mezarje i nišani na njemu biti mjesto plača, sjećanja na srebreničke žrtve i boli koju vrijeme ne liječi. Obilježavanju će prethoditi Marš mira od Nezuka do Potočara sa oko, kako se procjenjuje, 2.500 učesnika.

U Potočarima će biti ukopani posmrtni ostaci još 19 identifikovanih žrtava genocida počinjenog 1995. godine među kojima i tijela dvojice maloljetnika. Na groblju memorijalnog kompleksa do sada su sahranjeni ostaci 435 maloljetnika ubijenih u genocidu.

Prema dostupnim podacima, u Potočarima su do ove godine ukopane 6.652 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još se traga za oko 1.000 nestalih, objavila je ranije Radio Slobodna Evropa.

Za Srebrenicu se vezuje prva osuđujuća presuda za genocid u Evropi poslije suđenja nacistima. Donijeta je 2004. godine u predmetu protiv Radislava Krstića, bivšeg generala Vojske Republike Srpske, kada je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju prvi put utvrdio da je u Srebrenici bio genocid.

Za genocid u Srebrenici, između ostalih, u Hagu su osuđeni bivši general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić – prvostepenom, i bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić – pravosnažnom presudom.

To su neumitne činjenice, koje se godinama kasnije nastoje relativizovati veličanjem egzekutora koji se proglašavaju za nacionalne heroje, mučenike i stradalnike…

Obilježavanje genocida u Srebrenici, prate i pratiće ovih dana i velike riječi političara, nažalost, kratkog dometa. Jer mira za žrtve teško da će biti dok živa čeljad, sa obje strane Drine, ne nađu način da batale da skrnave ožiljke, praveći besprizorne paralele i tražeći razloge i povode kao izgovor za pravdanje događaja koji je simbol najtežeg civilizacijskog ponora i sunovrata u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Srebrenica je i nakon 26 godina od genocida koji su u toj varoši i okolini sprovele snage bosanskih Srba u julu 1995, ostala simbol stradanja, ratnog sljepila, spirale zla i presjek krvavog kolovrata koji je usisao i samljeo avnojevsku Jugoslaviju.

Jednako je simbol (ne)zrelosti političkih elita, neprihvatanja zločina i pokazatelj da, koliko god teško zvučalo, i od genocida postoji gora stvar – a to je poricanje, negiranje i relativizacija. Uz prateću promociju principa oko za oko, zub za zub, pa čiji god, dok je sa druge strane vjere – protiče još jedan julski dan sjećanja. Polarizovan kao nikada, a prošlo je dvije i po decenije, i godinu preko.

Rezolucija na rezoluciju

Skupština Opštine Srebrenica nije usvojila nikada Rezoluciju o počinjenom genocidu u tom gradu, u julu 1995. godine ali je devet dana uoči obilježavanja genocida u Potočarima, 2. jula, donijela Rezoluciju o stradanju i zločinima nad srpskim narodom Srebrenice u 20. vijeku.

Prijedlog za usvajanje Rezolucije je podnio Radomir Pavlović, potpredsjednik Skupštine opštine, inače kadar Saveza nezavisnih socijaldemokarata (SNSD).

Uoči usvajanja Rezolucije, odbornici iz reda bošnjačkog naroda (šest odbornika) su napustili sjednicu, izvijestila je o tome Slobodna Evropa.

“S obzirom na dešavanja iz okruženja, Crne Gore, ovo je vrijeme da podvučemo crtu i kažemo što je bilo u Drugom svjetskom ratu, što je bilo u zadnjem ratu, da pošaljemo poruku koju politiku mi želimo. Ovo je kompromis u kojem mi ne osuđujemo stradanja drugih naroda, ali želimo da istaknemo da su stradali i Srbi na ovom prostoru, posebno u Drugom svjetskom ratu”, kazao je Pavlović.

Izgovori i paralele

Ne stišavaju se reakcije i politička trgovina i poentiranje nakon što je Crna Gora nedavno u parlamentu usvojila Rezoluciju. Ta je odluka među dobrim dijelom opozicije doživljena kao etiketiranje Srba, napad na srpstvo, i kao orkestrirani domino efekat poslije kojeg je uslijedila slična rezolucija u kosovskom parlamentu.

U maniru nekadašnjeg šefa diplomatije, aktuelni predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić kazao je da nema potrebe da ta zemlja, po ugledu na Crnu Goru, donese Rezoluciju u genocidu u Srebrenici.

“Srbija je donijela svoju rezoluciju o tome još 2010. godine, nema potrebe da donosi bilo šta novo. Rezolucija koja je tada donijeta je usaglašena – ja nisam u tome učestvovao, u tome je učestvovala Demokratska stranka – usaglašena sa Turskom i Bosnom i Hercegovinom oko upotrebe termina – da se ne upotrebljava termin „genocid“. Zašto bismo sada mi to mijenjali, ne razumijem”, kazao je Dačić za Dojče vele.

To pitanje je, ističe, za Skupštinu Srbije riješeno.

“Ako sada Hrvatska kaže da Srbija mora da donese rezoluciju o genocidu da bi ušla u Evropsku uniju EU, a zar ne bi Hrvatska trebalo da donese rezoluciju o genocidu u Jasenovcu? A da li to što je taj genocid počinjen prije nego što je to uvedeno u pravnu terminologiju kao krivično djelo, ali je suština genocida počinjena. Kao što sam rekao, svaki život je važan. Ali, i brojke su važne”, rekao Dačić.

Srbija je, kako ističe, svoj posao obavila.

” To pitanje je završeno i zatvoreno, a sve ostalo su političke manipulacije na tu temu”, zaključio je on.

Anima: Da se ne ponovi

Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima istakla je, u kontekstu različitih stavova i žučnih polemika, značaj što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o Srebrenici u kojoj je imenovan genocid i konačno odato priznanje žrtvama i njihovim porodicama za ono što se u desilo prije 26 godina.

“Konačno, uprkos zlu koje uporno maršira oličeno u povampirenim idejama velike Srbije tzv. Srpskog sveta i uprkos nemilosrdne borbe za vlast svim sredstvima, pa i žrtvama u Crnoj Gori, sklopile su se kockice da se artikuliše odgovornost i istina o onome što je činjeno u naše ime i što se nikada ne smije zaboraviti kako bi se očuvali temelji savjesti i etike Crne Gore”, navode iz Anime.

Kako su dodali, najviše političko tijelo (kao predstavnici čitave zajednice) prihvatilo je istinu da se u Srebrenici desio genocid i da to podrazumijeva individualnu krivicu a ne krivicu naroda.

“Navedeno ne lišava odgovornosti sve one u čije je ime to činjeno i koji su što voljno, što nevoljno učestvovali. Ne lišava odgovornosti sve one kojima je do morala i etike stalo. Ostali koji nisu dosegli emotivno, saznajno ni moralno značaj tog čina, sa još većom bukom negiraju genocid i prizivaju ponavljanje zla, sada, na vlastitom terenu”, ističu iz Anime.

Iz te organizacije podsjećaju da su svake godine 11. jula u Potočarima imali svoju predstavnicu, kao i Bona Fide Pljevlja, kao da su i organizovale niz seminara kapmanji čiji je cilj bio da se genocid ne zaboravi.

“Zahtijevale smo da se u javnosti više govori o genocidu u Srebrenici i da se proglasi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, kao što je to predložio Evropski parlament a što nije urađeno u zemljama regiona. Očekujemo od državnih institucija da to u narednom periodu urade kao i da se u obrazovnom programu nađe mjesta za ovu temu. Bez obzira na sve što se u Crnoj Gori desilo povodom usvajanja Rezolucije ponosne smo jer vjerujemo da uvažavajući patnje žrtava i prihvatajući odgovornost činimo dobro za budućnost mladih ljudi u Crnoj Gori”, poručili su iz te nevladine organizacije.

Obilježavanje na Pobrežju u Podgorici

Povodom Evropskog dana sjećanja na žtve genocida u Srebrenici i Dana sjećanja na civilne žrtve ratova vođenih na prostorima bivše Jugoslavije u periodu od 1991. do 2001. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori organizuje obilježavanje pod geslom Dušom za Srebrenicu.

Kako je najavljeno, obilježavanje će biti urpiličeno u Spomen-parku na Pobrežju u Podgorici sjutra u 11 sati kao znak dubokog poštovanja prema žrtvama genocida i drugih zločina.

Predstavnici Crne Gore na komemoraciji u Potočarima

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prisustvovaće komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici 11. jula.

Kako je najavljeno, Đukanović će doći u Potočare radi odavanja počasti žrtvama genocida, a druge aktivnosti u vezi njegove posjete nijesu predviđene.

Osim Đukanovića, komemoraciji 11. jula povodom 26. godišnjice genocida u Srebrenici će prisustvovati potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, te ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović.

Abazović će, osim odavanja počasti žrtvama genocida, u Bosni i Hercegovini održati niz sastanaka sa tamošnjim zvaničnicima.

Poslanice koalicije Crno na bijelo Božena Jelušić i Suada Zoronjić, zajedno sa građanskim aktivistom Ibrahimom Čikićem, na poziv da prisustvuju komemoraciji u Memorijalnom centru Potočari, boraviće u Srebrenici.

Delegacija Socijaldemokratske partije (SDP) prisustvovaće obilježavanju 26 godina od genocida u Srebrenici, saopšteno je iz te partije.

“Na poziv organizacionog odbora za obilježavanje 26 godina od genocida u Srebrenici, delegacija Socijaldemokratske partije Crne Gore u sastavu potpredsjednik partije Adis Balota, poslanica Draginja Vuksanović-Stanković i šef medijskog tima SDP-a Mirko Stanić prisustvovaće komemoraciji u Memorijalnom centru Potočari”, saopšteno je iz SDP-a.

Pobjeda

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here