Prihvatilište za strance napravilo je propust kada nije temeljno, blagovremeno ispitalo navode o zlostavljanju u toj ustanovi, ocijenio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda. Ombdusman je, naime, ispitivao prijavu koju su 17. avgusta prošle godine podnijele dvije Indijke ukazujući na pokušaj seksualnog zlostavljanja od strane policijskog službenika koji je bio u alkoholisanom stanju.
“One su, navele da im se desila neprijatnost sa policijskim službenikom koji se nalazio u hodniku ispred njihove sobe i po njihovom mišljenju bio je pijan. On je rukama gestikulirao u pravcu sobe u kojoj se nalazio muškarac mlađe životne dobi. Njih dvije su tu gestikulaciju protumačile kao da on navodi na zbližavanje njihovo sa tim mlađim muškarcem i eventualni seksualni odnos. Nakon te gestikulcije zatvorile su se u svoju sobu i nijesu više izlazile. To se dešavalo oko devet sati naveče”, ističe, između ostalog, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjana Radović u mišljenju.
Tom prilikom savjetnici Zaštitnika su obavili razgovor sa načelnikom Prihvatilišta, koji je saopštio da ga je koleginica izvijestila da je službenik, po tvrdnjama državljaniki Indije bio u alkoholisanom stanju, ali da nije upućen da se desio bilo kakav incident u njegovoj smjeni.
“Službenik je izjavio da je 16./17.8.2022 godine postupajući po patrolnom listu broj 447/1 u vremenu od 19 do 07 časova postupao po zadacima iz patrolnog lista obavljajući redovne aktivnosti; da je navedenog dana vođa smjene bila mlađa policijska inspektorka; da su mu više navrata u vremenskom periodu od 19.30 časova do 21.30 časova ženske osobe iz Indije pokazivale rukom, gestikulirajući u njegovom pravcu kako ih je shvatio da ga pitaju koliko je sati, na šta je kroz neotvorena vrata sa staklom okrenuo i pokazao telefon kako bi one mogle da vide koliko je sati; da su nakon što su pogledale koliko je sati, vratile se u svoju prostoriju, a on ostao na svojem radnom mjestu i to je sav njegov kontakt sa njima navedenog dana”, ističe se u mišljenju.
Napomenuo je da na primopredaji smjene napravio propust zato što nije odložio službeno naoružanje u kasu dežurne službe, a zato što je u prethodnoj smjeni bilo incidenata između smještenih u muškom dijelu, a takođe je i jedna ženska osoba u prethodnoj smjeni pokušala samoubistvo.
“Vođa smjene obišla ga je oko 21 čas s tim što je tokom čitavog radnog vremena ona kontrolisala sigurnosne kamere koje se nalaze u dežurnoj službi i za to vrijeme nije konstatovana nijedna neispravnost. Takođe istakao je da je uredno došao na posao i da nije ni prije, a ni u toku radnog vremena konzumirao alkohol bilo koje vrste. Za sve gore navedene optužbe odgovorno tvrdi da su neistinite i da se kao dokaz mogu provjeriti sigurnosne kamere koje se nalaze u tom dijelu”, navodi se u mišljenju.
Uzeta je izjava od šefice smjene koja je između ostalog odbacila optužbe da je službenik došao u alkoholisanom stanju, da je seksualno uznemiravao državljanke Indije, jer kao vođa smjene tvrdi da su policijski službenici radno angažovani u njenoj smjeni sa ljudskim i profesionalnim odnosom prema svim licima smještenim u objektu, kao i to da se isti nalazio tu noć po patrolnom listu na radnom mjestu prijavnica, a boravio u objektu.
Poslat je dopis Odjeljenju za telekomunikacione i elektronske tehnologije, za izuzimanje video zapisa sa sigurnosnih kamera. Međutim, eposrednim uvidom u stanje snimljenog video materijala na dan 22.8.2022. godine ustanovljeno je da je HDD (hard disk) neispravan.
“Zato nije bilo moguće izvršiti uvid u traženi video materijal za dan 16.8. 2022. godine”, navodi se u mišljenju.
Zaštitnik je po sopstvenoj inicijativi pokrenuo postupak ispitivanja povrede prava dvije državljanke iz Indije. Zbog toga je Zaštitnik zatražio izjašnjenje od Prihvatilišta za strance o činjenicama i okolnostima navoda iz prijave, u kojem je, između ostalog navedeno, da je rukovodilac Prihvatilišta nakon obraćanja Zaštitnika, zatražio izjave od službenika kojega su podnositeljke pritužbe prijavile, od šefice smjene, a zatim i video zapis sa nadzorne kamere.
“Iz izjave službenika Prihvatilišta proizilazi da su negirali navode podnositeljki pritužbe kao i da je prostor gdje su se nalazile bio pokriven video-nadzorom, međutim po navodima službenika Odjeljenja za telekomunikacione i elektronske tehnologije, video snimak sa nadzorne kamere nije bilo moguće očitati. Iz stanja u spisima predmeta proizilazi da Prihvatilište nije bez odlaganja sprovelo zakonit postupak ispitivanja svih navoda”, navodi se u mišljenju zamjenice Mirjane Radović.
U trenutku uzimanja izjava od službenika, podnositeljke pritužbe su već bile prinudno udaljenje, tako da izjavu od njih nije bilo moguće uzeti.
“Državni službenici (uključujući policijske i zatvorske službenike), koji rade u ovim jedinicama imaju dužnost da vode računa o svim licima smještenim u Prihvatilištu. Ovo podrazumijeva i dužnost da o indicijama o zlostavljanju bez odlaganja obavijeste i nadležni organi”, ističe Radović.
Zaštitnik ukazuje da razuman osnov za sumnju da je izvršeno zlostavljanje može postojati i ako niko takvu tvrdnju nije iznio.
“Kako se radi o djelima koja se gone po službenoj dužnosti, obaveza sprovođenja istrage postoji i bez krivične prijave ili tvrdnje o zlostavljanju kada postoje druge dovoljno jasne indicije koje ukazuju da je do toga došlo. Da bi se istraga smatrala djelotvornom, ona mora da zadovolji nekoliko zahtjeva koji su razrađeni u praksi Evropskog suda za ljudska prava, a to su: nezavisnost i nepristrasnost; hitnost; temeljnost; učešće žrtve, tj. oštećenog lica; kontrola javnosti; odgovarajuće kažnjavanje odgovornih učinilaca”, ukazuje Radović.
Zaštitnik podsjeća da odgovorno lice u Prihvatilištu ne smije donositi odluke samo na osnovu dokumenata ili informacija koje mu dostave policijski službenici, koji su pod sumnjom da su učestvovali u radnjama na štetu žrtve takvog postupanja, već mora pokazati da ih je kritički ispitao.
“Od odgovornog lica se zahtijeva da aktivno djeluje i da uvijek ulaže ozbiljan napor kako bi utvrdili sve relevantne činjenice i prikupili svi dokazi potrebni da bi utvrdili da li se zlostavljanje u konkretnom slučaju dogodilo ili ne, i, ako je tako, da označe sve odgovorne osobe, uključujući i nadređena službena lica.
Zaštitnik zaključuje da je propustom Prihvatilišta da preduzme temeljne, blagovremene i razumne mjere kako bi ozbiljni navodi o zlostavljanju bili ispitani, prekršen proceduralni aspekt člana 3 Evropske konvencije, a u vezi sa članom 31 Ustava Crne Gore na štetu podnositeljka pritužbe.
Kod ovakvog stanja stvari, polazeći od svojih ustavnih i zakonskih ovlašćenja i pridržavajući se načela pravde i pravičnosti, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore daje preporuku Upravi policije- Prihvatilištu za strance i Centru za primjenu blažih mjera dapreispita postupanje službenika u vezi sa predmetnom prijavom koju su podnijele podnositeljke pritužbe, kao lica kojima je ograničena sloboda kretanja i sa tim u vezi preduzme mjere u skladu sa zakonom.
Preporučuju da u budućem postupanju policijski službenici djelotvorno istraže sve uvjerljive navode o zlostavljanju i sa tim u vezi preduzmu mjere u skladu sa zakonom.
Takođe preporučuju da se bez odlaganja stavi u funkciju video nadzor u objektu i obezbijedi odgovarajuće skladištenje i dostupnost video zapisa.
Cdm
