Aleksandar Vučić nije neko ko u Crnoj Gori uživa toliku popularnost da bi se kandidati mnogo dičili njime, ali se neki od njih ipak ne odriču njegove pomoći u sprovođenju kampanje. Pojedini kandidati nisu negirali da su sa Vučićem u bliskim odnosima i da imaju njegovu podršku kad su bili napadani od oponenata, kaže u razgovoru za portal N1 direktorka podgoričkog Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, komentarišući ulogu predsjednika Srbije u kampanji za predsjedničke izbore u Crnoj Gori.
Uljarević smatra da je Srbija snažno prisutna na crnogorskim predsjedničkim izborima i to, kako kaže, na nekoliko nivoa.
„Srbija je odredila ko će biti kandidati za predsjednika Crne Gore time što je diskvalifikovala lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića iz izborne trke, uz ono što je bila i ovdašnja vrlo neobična sinhronizacija Demokratske partije socijalista i Demokratskog fronta. Time se Srbija opredijelila za Andriju Mandića“, tvrdi Uljarević.
Dodaje da se uticaj Srbije ogleda i kroz činjenicu da je „najveći broj medija u Crnoj Gori u vlasništvu firmi iz Srbije i to onih koje su bliske srpskom predsjedniku“.
„Treća poluga je Srpska prvoslavna crkva, koja je nesumnjivo akter ovih izbora, a treba istaći i to da jedan od izraelskih savjetnika za marketinške kampanje koji radi za Vučića, kreira i Mandićevu kampanju. Dosta toga mu se priprema u Beogradu i ta kampanja izgleda veoma profesionalno i drugačije u odnosu na kampanje ostalih kandidata, a mogu se čuti i priče o ogromnim sredstvima koje je Mandić uložio u svoju kampanju. Mislim da Vučić već dugo izražava interesovanje da ima značajan dio kolača u polugama moći u Crnoj Gori. On ga ima kroz Vladu, ali želi dalje da ga širi“, uvjerena je Uljarević.
Prema njenim riječima, izborna kampanja bila je mnogo manje napeta i energična, pa čak i manje uvjerljiva od prethodnih.
„Stiče se utisak da su i kandidati i građani umorni od svega, iako mislim da će izlaznost biti veća nego na predsjedničkim izborima 2018. godine, ali sa mnogo manje žara. Kampanju karakteriše znatno niži nivo negativnosti nego što je to bio slučaj ranije. Određenih incidenata jeste bilo i oni su posljedica radikalizacije crnogorskog društva poslednjih godina, ali to nije na nivou nečega što treba da pobudi ozbiljnu zabrinutost. Govorim o pokušaju sprečavanja predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića da održi konvenciju na Cetinju i u Nikšiću, kao i o prijetnjama koje se dobili kandidati Draginja Vuksanović Stanković i Milo Đukanović, ali i njegova supruga“, podsjeća Uljarević.
Kako kaže, to ipak nije značajno obilježilo ovu kampanju. Smatra da jeste demokratski iskorak ako smo došli do toga da se kampanje „odigravaju na način koji je dosadan“.
„Čak su i debate predsjedničkih kandidata bile prilično nezanimljive, nisu generisale neko interesovanje čak i kod onih koji su tome usko posvećeni. Očekujem da će kampanja između dva izborna kruga biti znatno intenzivnija, da će nositi određene negativne, ako ne i prljave elemente, kao i da će mnogo više mobilisati i kandidate i birače. Jer ono što ćemo možda imati u drugom krugu odnosiće se i na izbor između dva pristupa državi Crnoj Gori, ne bih baš rekla da će biti referendumske atmosfere, ali će vrlo vjerovatno to biti kandidati dva pola“, ocjenjuje Uljarević.
Uljarević ističe da su predsjednički izbori važni prije svega zbog odnosa snaga na tom nivou jer je „Đukanović opstao svih ovih godina i on je za većinu formiranu 2020. simbol prethodnog režima“.
„Pobijediti Đukanovića na izborima značajno je i na simboličkoj ravni, a ukoliko bi to uradio kandidat Demokratskog fronta to bi vjerovatno bilo predstavljeno kao poraz određenih koncepata za koje se aktuelni predsjednik države zalagao, uključujući evroatlantske integracije i obnovu nezavisnosti. Ako pobijedi Đukanović, on bi vjerovatno zabilježio 37 godina neprekidne vladavine, osnažio svoju partiju i definitivno stvorio uslove da ona na parlamentarnim izborima zadrži snagu koju sad ima. Ukoliko, pak, Đukanović izgubi izbore, podrška njegovoj partiji će se prepoloviti za parlamentarne izbore“, kaže Uljarević.
Govoreći o temama koje su bile u fokusu tokom izborne kampanje, sagovornica portala N1 navodi da je najmanje riječi bilo o pitanjima koja zapravo jesu u nadležnosti predsjednika.
„Crna Gora je tradicionalno okrenuta samoj sebi, mi se veoma malo bavimo bilo čime što je izvan naših granica, a to je slučaj i sa ratom u Ukrajini. Načelno znamo kakav je odnos kandidata prema tome, ali to nije bila tema unutar same izborne kampanje. Moram primijetiti da je to nedostatnost jer se tiče rijetkih ovlašćenja predsjednika Crne Gore, koji inače nema šire nadležnosti, a riječ je o osobi sa najvećim legitimitetom jer se direktno bira. Jedna od tih nadležnosti odnosi se na spoljnu politiku, druga na bezbjednost, ali to nisu bile teme“, ističe Uljarević.
Naglašava da su se i predsjednički kandidati i mediji opredijelili da u kampanji otvore one teme koje su životnije i biračima zanimljivije, iako to, primjećuje, nije nešto o čemu će predsjednik odlučivati.
„Jednu vrstu impulsa tu je možda dao i predsjednički kandidat Jakov Milatović, koji se prilično koncentrisao na ekonomiju. I ostali kandidati su uvidjeli da je to tema koja generiše interes građana, pa su i oni počeli da pričaju o ekonomiji. Ipak, identitetska pitanja su, nažalost, bila i ostala okosnica i ove izborne kampanje“, konstatuje Uljarević.
SPC će direktno podržati Đukanovićevog protivkandidata
U okviru identitetskih pitanja našla se i ovog puta Srpska pravoslavna crkva, koja je, prema mišljenju sagovornice, ne samo tema već i akter predsjedničkih izbora.
„Mitropolit Joanikije se politički opredijelio i prije nego što su izbori bili raspisani, pa je u Božićnoj poslanici eksplicitno naveo ko ne bi trebalo da bude izabran, imenujući aktuelnog predsjednika države. Uz to, u prvim redovima na konvencijama predsjedničkog kandidata Andrije Mandića mogu se vidjeti crkveni velikodostojnici, koji su se u međuvremenu sastajali sa liderima DF i po drugim pitanjima. Očekujem da i SPC bude vrlo direktna u svojoj podršci kandidatu koji, uz Mila Đukanovića, bude prošao u drugi izborni krug, naročito ako to bude Mandić“, podvlači Uljarević.
Odgovarajući na pitanje da li bi odluka o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora mogla da pomogne Milu Đukanoviću u izbornoj trci za predsjednika, Uljarević kaže da zakazivanje novih izbora prije svega šalje jasnu poruku Đukanovićevim glasačima da je on i dalje taj koji donosi odluke.
„Ne bih rekla da raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora može bitno da utiče na rezultat Mila Đukanovića u prvom izbornom krugu. Ukoliko Đukanović ipak ostvari neki vanredno dobar rezultat u prvom krugu i ukoliko njegov oponent u drugom krugu bude neko ko ga može dobiti, to će dodatno naglasiti značaj te odluke i svakako će doprinijeti rezultatu DPS na vanrednim parlamentarnim izborima“, napominje sagovornica portala N1.
Crna Gora u kontinuiranoj kampanji još od 2020. godine
Raspisivanjem prijevremnih parlamentarnih izbora zapravo se formalizuje stanje kontinuirane izborne kampanje koje postoji još od 2020. godine, navodi Uljarević.
„Odnos snaga u pobjedničkoj koaliciji na tim izborima bio je takav da su oni jedni druge stalno nadgornjavali i ponašali se kao da novi izbori mogu biti sjutra. Mijenjali su se, naravno, oni koji su te izbore željeli više ili manje. Ta permanentna kampanja imala je intenzivniji period nakon pada jedne, pa druge vlade i vjerujem da je dobro što smo to formalizovali, da to završimo u nekom narednom periodu. Jer je suštinski problem to što sada mi ne možemo govoriti o razrješenju političke krize, a da ne znamo ko i kakav legitimitet ima da donosi odluke“, smatra Uljarević.
Upitana da li bi nastupajući izbori konačno mogli da donesu Crnoj Gori političku stabilnost, Uljarević kaže da će odgovor na to pitanje vjerovatno biti poznat nakon drugog kruga predsjedničkih izbora.
„Poslije 2. aprila ćemo znati u kom pravcu se politički kurs kreće, jer će rezultat predsjedničkih izbora umnogome odrediti ishod i vanrednih parlamentarnih izbora. S druge strane, ne bi trebalo očekivati da političke partije koje u vazduhu osjećaju miris izbora ulaze u koalicije koje mogu da im donesu kratkotrajnu štetu, iako to dugoročno može da bude dobro i održivo rješenje u javnom interesu. Upravo iz tog razloga nismo imali situaciju da su se pravile koalicije sa jasno određenim principima, već su svi kalkulisali koliko im nešto može donijeti koristi ako izbori budu raspisani sjutra ili prekosjutra“, zaključuje Uljarević.
N1
