Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je sa Balkanskog integracionog foruma “Proširenje EU na Zapadni Balkan – kako pronaći put iz zastoja”, poručio da bi se nastavio EU proces Crnoj Gori treba Vlada, jer je sad nemamo. naglasio je da se Crna Gora nikada nije nikada kolebala kom strateškom krugu treba da pripada. On je konstatovao da Crna Gora ne bi odustala od evropskog sistema vrijednosti i kada ne bi bilo proširenja EU. Prema njegovim riječima mi smo Evropljani, svoji na svome, i nema alternative evropskom sistemu vrijednosti.

“Ne bih kazao da se Crna Gora ijednog trenutka u novojoj istoriji nalazila u nedoumici. Treba računati da Rusija vrlo promišljeno ima očekivanja o ruskih sentimenata u našem regionu. Mi smo bili apsolutno otvoreni, mi smo bili zemlja tranzicije i bili smo otvoreni za interese svih koji su zainteresovani da rade sa nama, tako da je tu dio interesa našle ruske investicije, ali ne u onoj mjeri kako je to međunarodnoj javnosti predstavljeno”, kazao je on.

Kada govorimo o politici, dodao je Đukanović, još prije ostvarenja nezavisnosti, uporno smo ponavljali da želimo obnovu nezavisnosti da bi upravljali svojom budućnošću koja će biti evropska.

On je konstatovao da Crna Gora ne bi odustala od evropskog sistema vrijednosti i kada ne bi bilo proširenja EU.

“Nikada prioritetan aspekt naše politike nije bio datum članstva u EU, ili u NATO. I danas kažemo ako nema mjesta u EU, kažite nam i dalje ćemo nastaviti istim putem. Mi smo Evropljani, svoji na svome, ne tražimo nikom da budemo u svojoj kući”, naveo je on.

Prema njegovim riječima, kada bi nakon ovoliko godina našeg integracionog puta, neko u EU i formalno odsvirao kraj proširenja, to ne bi promijenilo naš strateški kurs, ne bismo odustali od ideje usvajanja evropskog sistema vrijednosti.

“Povratak nazad bi bio dug put u rikverc”, ocijenio je Đukanović.

On naglašava da je evropeizacija našeg društva i povratak Balkana evropskoj kući je jedini logičan i razuman put.

“Iz pravca Rusije nije viđena ozbiljna ponuda, već samo destrukcija evropskih sistema vrijednosti. I sada to treba neko da prihvati? Izlišno je govoriti na tu temu”, smatra Đukanović.

Otvoreni Balkan više politički marketing nego dobra ideja

Govoreći o ideji Otvorenog Balkana Đukanović je rekao da se pridružuje onima koji misle da je više riječ o političkom marketingu, nego dobro osmišljenoj ideji. On je podsjetio da je Open Balkan sadržan u ideji Mini Šengena.

Đukanović je saopštio da je sa više adresa čuo da bi na Zapadnom Balkanu mogla biti sprovedena formula privilegovanog partnerstva, te da bi se moglo razmisliti o odloženom članstvu.

“Te poruke me čine nespokojnim jer mislim da to nije odgovor na problem koji imamo. To je odgovor na ono što je kredibilitet Evropske unije. Stabilnost jednako integracija”, istakao je Đukanović.

Prema njegovim riječima ovdje imamo nestabilnost zbog dugog zaostajanja u ekonomskom i demokratskom razvoju.

“Dakle, u siromaštvu se lakše stvara netolerancija za različitosti koje neizbježno završavaju u genocid”, naglasio je Đukanović.

Lajčak: Integracija Zapadnog Balkana nema alternativu, proces proširenja treba ubrzati

Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja u regionu Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak jasno je poručio da integracija Zapadnog Balkana nema alternativu i smatra da proces proširenja treba ubrzati.

“Nisam čuo nijednog zvaničnika država članica EU da kažu da postoji alternativa. Alternativa je samo punopravno članstvo ovih država u EU”, trvdi Lajčak.

Evropska unija, dodao je on, mora biti sigurna da nove članice ne donose dodatne probleme, i ocijenio da one moraju da ojačaju funkcionalnost i ne unose unutrašnje probleme.

“Ono čega se plašim je da gubimo Zapadni Balkan koji je privržen našim vrijednostima. Umjesto da se stvaraju pravne države, nezavisni mediji, građansko društvo, depolitizovano pravosuđe, idemo u pravcu jačanja neliberalnih autoritarnih tendencija”, istakao je on.

Takav Balkan, kako upozorava Lajčak, biće instrument kusur za strateške interese drugih igrača.

“Zato treba da ubrzamo proces proširenja. Treba da vidimo realno stvari i koliko snažnih pozitivnih signala region šalje ka EU”, zaključio je Lajčak.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je da nije siguran da će na ovaj način doći do izmjena izbornog zakona u BiH.

“Gdje je greška? Po meni, u pristupu onih koji od nas očekuju izmjenu izbornog zakonodavstva. Ono što imam priliku da gledam u izmjenama izbornog zakona, bojim se da oni koji nastupaju u ime EU ili SAD-a odstupaju od javnih politika onih u čije ime nastupaju”, naveo je Komšić.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istakao je da ne misli da su EU i SAD prepustile Zapadni Balkan bilo kome.

“SAD su, kada je u pitanju BiH, mnogo toga učinile. Zaustavile su rat, uspostavile mir, podstakle brojne reforme”, podsjetio je Džaferović.

Smatra da je geostrateška, geopolitička konfiguracija Zapadnog Balkana završena i da je okončan proces raspada bivše Jugoslavije.

“Siguran sam da neće dolaziti do stvaranja novih država i postavljanja novih granica i ostalo je da ove države koje postoje na ZB grade evro-atlantski put”, naglasio je Džaferović.

Sljedeći korak je, kaže on, izgradnja efikasnih i funkcionalnih država i adaptiranje evropskog sistema vrijednosti u državama Zapadnog Balkana.

Dodaje da bi SAD trebalo da budu angažovanije, ističući važnost djelovanja na liniji Vašington-Brisel.

Prema njegovim riječima postoji nekorektan odnos međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini.

Forum se održava u organizaciji Evropskog pokreta u Crnoj Gori i fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung.

Cdm

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here